Šteta što niko ne radi izračun turističkih prihoda od domaćih gostiju, jer bi se vjerovatno i ove godine, kao i lani, pokazalo da su realnu turističku potrošnju zapravo podigli hrvatski građani, piše Telegram.hr.

 

Nakon što je Hrvatska narodna banka objavila da je prihod od turizma u prvoj polovini godine bio četiri milijarde i 375 miliona eura, što je 5,9 posto više nego lani u istom razdoblju, Ministarstvo turizma javilo je da su zadovoljni tim finansijskim pokazateljima.

Poslali su i izjavu ministra Tončija Glavine da se “Hrvatska strateški odmiče od sezonalnosti i razvija turizam tokom cijele godine. Rast ostvarujemo u pred- i posezoni, što ide u prilog svim aktivnostima koje Vlada poduzima.vUz ove rezultate, zadovoljni smo i posezonom u kojoj ostvarujemo pet posto veći promet nego lani.” Prioritet za ostatak ove i nadolazeće turističke godine “ostaje cjenovna konkurentnost“, istaknuo je Glavina.

Više potroše, ali manje kupe

Nominalni rast prihoda od šest posto, i to prije udarenog dijela sezone, svakako bi išao u prilog ministrovoj tvrdnji. Posebno zato što je u tom razdoblju, prema podacima eVisitora, Hrvatska imala tri posto više dolazaka i noćenja stranih turista nego u istom razdoblju 2024. godine.

No, ministrova napomena da prioritet ostaje cjenovna konkurentnost nameće pitanje koliki je bio realni rast prihoda u prvom polugodištu. Hrvatska je i ove godine, prema Eurostatu, pri vrhu Europske unije po rastu cijena turističkih usluga i usluga koje se naslanjaju na turizam. U Hrvatskoj su više nego u konkurentskim zemljama na Mediteranu rasle cijene turističkih usluga – smještaja, usluga u restoranima i kafićima, ali i cijene hrane.

Koliki je onda realni rast prihoda od turizma i je li ga uopće bilo? Izračun koji su poslali Telegramu ipak ne nudi puno optimizma jer pokazuje da su turisti u Hrvatskoj možda nominalno potrošili više novca, ali su zapravo kupili manje roba i usluga nego lani.

Smještaj proždire košaricu

HNB tvrdi da ne postoji specifičan deflator za turizam, odnosno korektor koji bi pokazao koliko je rast prihoda posljedica rasta cijena, a koliko povećanja potrošnje. Zato su poslali izračun s dva različita deflatora. U jednom su slučaju za korekciju koristili cijene usluga smještaja i ugostiteljstva. U drugom je izračunu korišten deflator izvoza ukupnih usluga, odnosno cijene svih usluga koje Hrvatska izvozi.

Ako se turistički prihod od stranih gostiju promatra samo kroz cijene smještaja i ugostiteljstva, koje su u prvom polugodištu bile deset posto više nego lani, onda se u turizmu dogodio realan pad prihoda i to za 3,8 posto, izračunali su u HNB-u. To znači da je tri posto više inozemnih turista u Hrvatskoj u prvom polugodištu nominalno potrošilo 5,9 posto više eura, ali to je posljedica rasta cijena.

Realno, oni su kupili 3,8 posto manje usluga i dobara nego lani u prvom polugodištu kad ih je u Hrvatskoj bilo manje. Očito, turisti u Hrvatskoj sve veći dio novca predviđenog za ljetovanje troše na smještaj, pa se smanjuje raspoloživa potrošnja za ostale usluge. Nedavno je baš na to na Telegramu upozorio i dr. Neven Ivandić s Instituta za turizam, navodeći da “inozemni turisti imaju sve ograničeniji budžet za putovanja, pa se mijenja sastav košarice turističkih proizvoda. A kako je smještaj sve skuplji, sužava se spektar usluga na koje troše novac”.

Potrošnju dižu domaći

Kad se do odgovora koliki je realni prihod od inozemnih gostiju pokuša doći uz primjenu deflatora izvoza usluga, onda je izračun nešto povoljniji za hrvatski turizam. U tom slučaju prihodi od turizma realno su veći za jedan posto nego prošle godine. No, i u toj računici turisti su u Hrvatskoj zapravo kupovali manje jer je, uz povećanje njihova broja od tri posto, ukupan realan prihod rastao znatno sporije, samo jedan posto.

Obje opcije – i ona koja govori o realnom padu prihoda i blagom rastu – pokazuju da Hrvatska samo za odražavanje prihoda od izvoza usluga u turizmu treba sve više inozemnih gostiju. Bilo da je riječ o sezoni ili pred- i posezoni. Šteta što niko ne radi izračun turističkih prihoda od domaćih gostiju, jer bi se vjerovatno i ove godine, kao i lani, pokazalo da su realnu turističku potrošnju zapravo podigli hrvatski građani, piše Telegram.hr.