Novo istraživanje Harvarda ponovno je otvorilo pitanje utjecaja kafe na zdravlje srca. Iako mnogi ne mogu zamisliti jutro bez omiljene šoljice, naučnici naglašavaju da učinci ovise o količini, načinu pripreme i individualnim karakteristikama organizma.

Umjereno pijenje kafe može biti korisno

Studije pokazuju da osobe koje piju jednu do tri šoljice kafe dnevno imaju čak i manji rizik od razvoja poremećaja srčanog ritma, poput atrijske fibrilacije. Uz to, kofein može blago potaknuti tjelesnu aktivnost – sudionici istraživanja hodali su u prosjeku 1.000 koraka više onih dana kada su pili kafu.

Negativne strane kofeina

Ipak, istraživanje provedeno na Harvardu pokazalo je i drugu stranu medalje. Sudionici su u prosjeku spavali 36 minuta kraće na dane kada su pili kafu. Manjak sna već se godinama povezuje s većim rizikom za srčane bolesti. Također, zabilježen je blagi porast tzv. ventrikularnih kontrakcija – kratkih poremećaja srčanog ritma koje zdrave osobe obično ni ne primijete, ali kod bolesnika sa srčanim problemima mogu predstavljati opasnost.

Kratkoročni učinci na organizam

Iako kafa privremeno povisuje krvni tlak, dugoročno se ne smatra uzročnikom hipertenzije. Oprez je potreban kod nefiltrirane kave (primjerice espressa), jer ona može blago povisiti razinu LDL kolesterola. Ipak, naučnici naglašavaju da je taj učinak zanemariv u usporedbi s cjelokupnom prehranom.

Ko bi trebao biti oprezan:

• Osobe sa srčanim aritmijama – ako primijete pojačane palpitacije nakon kave.
• Ljudi s bolestima srca – jer i male promjene u ritmu mogu imati posljedice.
• Osobe koje pate od nesanice – budući da kofein dokazano skraćuje san.
• Starije osobe – koje su sklonije poremećajima srčanog ritma.

Dr. J. Michael Gaziano s Harvarda ističe da, gledajući sveukupne podatke, kafa nema ni izrazito pozitivan ni izrazito negativan učinak na srce. Ako uživate u kafi, nekoliko šalica dnevno smatra se sigurnim – sve dok vam ne remeti san i dok je ne obogaćujete prevelikom količinom šećera i vrhnja.