Švedska vlada započela je formiranje prvih strateških zaliha žitarica u sjevernim dijelovima zemlje, u regijama koje bi, u slučaju oružanog sukoba, mogle biti odsječene od preostale države. U budžetu za 2026. godinu planirano je 575 milijuna kruna (oko 60 milijuna dolara) za uspostavljanje hitnih rezervi, objavila je vlada u Stockholmu.

Prema Švedskom odboru za poljoprivredu, zalihe će se redovito obnavljati da bi se spriječilo kvarenje, a tenderi će biti raspisani u okruzima Norrboten, Västerbotten, Västernorrland i Jämtland – područja koja trenutno zavise od transporta žitarica iz južne Švedske.

Ministar civilne zaštite Carl-Oskar Bohlin istaknuo je da je sjever zemlje „ključan za odbijenu strategiju Švedske“ i da se upravo tamo započinje s uspostavljanjem rezervi kako bi stanovništvo imalo pristup hrani i tijekom rata.

Plan je dio šire nacionalne strategije mobilizacije cijelog društva – od institucija i vojske do građana i kompanija – s ciljem da se zemlja pripremi za moguće krizne i ratne situacije. Prema procjenama Odbora za poljoprivredu, zalihe bi mogle osigurati hranu za 90 do 95 posto stanovništva tijekom tri mjeseca, uz prosječnu potrošnju od 3.000 kalorija dnevno po osobi.

Ovaj potez dolazi u trenutku sve veće napetosti u regiji Baltičkog mora. Nakon ruske aneksije Krima 2014. godine i invazije na Ukrajinu 2022., Švedska je obnovila koncept „potpune odbrane prošle godine“ i godine postala članica NATO-a. Premijer Ulf Kristersson upozorio je da zemlja „nije u ratu, ali nema ni mir“, ukazujući na hibridne napade i ugrožavanje podmorske infrastrukture.

Kako prenosi CBS News, NATO je pokrenuo operaciju Istočne straže radi zaštite morskog dna i ključnih komunikacijskih kablova, dok švedska mornarica prati rusku podmornicu u Baltičkom moru.

Građani pune podrume: „Hrana nije samo preživljavanje, već i moral“

Švedska agencija za civilno nepredviđene situacije (MSB) objavila je i preporuke građanima da naprave lične zalihe hrane s visokim udjelom proteina i masti, poput sušenog mesa i ribe, čokolade, pekmeza, pire-krompira, mlijeka u prahu i keksa.

„U ratnim okolnostima ljudi troše više energije nego u miru“, objašnjava Oskar Kvarforth iz Švedske agencije za hranu, navodeći da je prosječna dnevna potrošnja tada veća za oko 100 kalorija.

Mnogi Šveđani već slijede preporuke. Martin Svennberg iz Stockholma u podrumu je spremio zalihe od 100 kilograma brašna, desetine konzervi i liofiliziranih obroka. “Važno je imati hranu koju volite, jer ona podiže moral u kriznim situacijama”, rekao je za AFP.

Prema istraživanju MSB-a, 86 posto građana smatra da je zemlju vrijedno braniti, a 76 posto bi sudjelovalo u civilnoj odbrani. Agencija je svim domaćinstvima 2018. i 2024. godine poslala brošuru o ponašanju u slučaju rata. Novo izdanje izazvalo je veću zabrinutost – 39 posto ispitanika izjavilo je da se osjeća uznemireno, u usporedbi s 24 posto prije šest godina, piše France 24.