Informaciju o njegovoj smrti potvrdio je albansko-američki novinar Elez Biberaj, prenosi Klix.ba.

"Bio sam šokiran i duboko ožalošćen viješću o smrti svog bliskog prijatelja i kolege Janusza Bugajskog. Janusz je bio briljantan analitičar euroazijskih poslova, plodan autor čije su publikacije duboko oblikovale naše razumijevanje regije, te nepokolebljiv zagovornik demokratije, dobrog upravljanja i slobode štampe. Bio je čest i cijenjen gost u emisijama Glasa Amerike, a njegovi uvidi su bili dosljedno jasni, principijelni i duboko informirani. Tokom godina, radili smo zajedno na mnogim projektima, posebno na balkanskim pitanjima. Počeo sam se diviti ne samo njegovom intelektu već i njegovom integritetu, duhovitosti i nepokolebljivoj posvećenosti vrijednostima koje je cijenio. Njegovo odsustvo će duboko osjetiti svi mi koji smo imali privilegiju da ga poznajemo i radimo s njim", naveo je Biberaj.

Bugajski je bio i viši saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA) i direktor programa Nove evropske demokratije u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu, DC.

Radio je kao konsultant za Ministarstvo odbrane SAD-a i Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), te je bio predsjedavajući kursa za studije centralne i južne centralne Evrope na Institutu za vanjske poslove pri američkom State Departmentu.

Svjedočio je pred nekoliko kongresnih odbora, uključujući: Helsinšku komisiju, Odbor za vanjske odnose Senata, Odbor za oružane snage Senata, Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma i Odbor za odbrambena sredstva Predstavničkog doma. Također je kolumnista i saradnik medijskih kuća u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Gruziji, Kosovu i Ukrajini.

U svojim analizama, Bugajski se često osvrtao na stanje u Bosni i Hercegovini.

"Znamo puno o kontaktima koje Banjaluka ima sa Moskvom, bilo kroz vladine kanale, bilo kroz oligarhe, crkvu, neke vojne obavještajne ili druge organizacije. Sve više je jasno da hrvatski entitet, ili hrvatski entitet kojem se teži, posebno vodstvo HDZ-a u BiH, također ima te veze i podršku Moskve. Ekonomske veze između Rusije i Zagreba se također razvijaju u Hrvatskoj, posebno energetske veze, ali i u poljoprivredi i drugim sferama. Rusija ne želi da Zagreb zauzme nezavisni energetski kurs preko LNG terminala na Krku, kroz distribuciju energetskih resursa koji zaobilaze rusku kontrolu. Tako da namamljuju Hrvatsku u veze s ruskim oligarsima, s ruskim biznisom. A to, naravno, utiče i na cijelo pitanje separatizma. Rusija podržava separatizam u bilo kojoj državi koja nije pod njenim okriljem", rekao je Bugajski u jednom od intervjua za Glas Amerike.