Prije 22 godine, na današnji dan - 19. oktobra, 2003. godine preminuo je Alija Izebegović, prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine te vrhovni komandant bosanske armije tokom rata.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, u porodici zemljoradnika, koji su se 1868. iz Boegrada doseili u Bosanski Šamac. Porodica Izetbegović 1928. dolazi u Sarajevo, gdje Izetbegović završava Gimnaziju. Za vrijeme školovanja priključuje se antikomunističkoj organizaciji "Mladi muslimani", a u toku Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom (pomaganja izbjeglih i prognanih civila, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake, saniranje džamijskih ruševina).

Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom Sarajevskom procesu, kao prvooptuženi u grupi od 13 muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je osnivanje Stranke demokratske akcije, a na njenoj prvoj osnivačkoj skupštini 25. maja 1990. godine postao je prvi njen predsjednik. Nakon uspjeha SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine, izabran je za člana, a zatim i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Nakon deset godina na funkciji člana Predsjedništva BiH, 2000. godine je, iz zdravstvenih razloga, podnio ostavku.

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga Islam između istoka i zapada, Problemi islamskog preporoda i Islamska deklaracija. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu Moj bijeg u slobodu, a 2000. godine knjigu Sjećanja (autobiografski zapis); 2004. su mu objavljena i sabrana djela u 10 tomova.

Preminuo je 19. oktobra 2003. godine, a sahranjen je na šehidskom groblju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz oko 100 zemalja svijeta.

Neke od posljednjih poruka građanima su da "Srbi budu Srbi, Bošnjaci-Bošnjaci, Hrvati-Hrvati, ali da svi budu malo više Bosanci", te da je važno da je "Bosna opstala".