Prihvatanjem Reformske agende SNSD-ovi ministri u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine prihvatili su jačanje institucija države Bosne i Hercegovine u oblasti javnih nabavki, koncesija, državne pomoći i još niz različitih oblasti. Zašto su i po čijem nalogu to uradili? Da li je sudbina jednog čovjeka važnija od RS-a?

Procese u oblasti državne pomoći i konkurencijskog vijeća od sada provodi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, a procedure donošenja odluka bit će prilagođene pravnim tekovinama Evropske unije, kaže se u Reformskoj agendi, što znači da se odluke više neće donositi konsenzusom, nego većinom, odnosno da bi nešto bilo usvojeno više neće biti neophodna podrška iz RS-a, piše BN televizija.

Ovim postupcima SNSD-ovi ministri na mala vrata ukidaju entitetsko glasanje u institucijama države Bosne i Hercegovine, čime dovode u opasnost RS. Reformska agenda predviđa i da se javne nabavke, koje su zahvaljujući SNSD-u već regulisane zakonom na nivou države Bosne i Hercegovine, dodatno učvrste na tom nivou vlasti uspostavljanjem centralnog tijela za nabavke, što znači da RS ne bi više imala nikakvu nadležnost u toj oblasti. Slično je i s koncesijama i javno-privatnim partnerstvima. Sve ovo, i još niz drugih prenosa nadležnosti, stoji u dokumentu na engleskom jeziku koji su reprezentativci RS-a, SNSD-ovi ministri, prihvatiti na telefonskoj sjednici.

Za bivšeg ministra u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, SDS-ovog Mirka Šarovića, to je neprihvatljivo i neozbiljno.

"Prvi put se suočavamo s tim da se jedan tako važan dokument usvaja na telefonskoj sjednici. Na telefonskim sjednicama se usvaja kada je nešto urgentno, neke nesreće, poplava i slično kada treba hitno reagovati, ali reformsla agenda, to je nezamislivo", kaže Šarović i podsjeća da je bio u dva saziva Vijeća ministara i da je to uvijek rađeno na drugačiji, transparentniji način i uvijek na jezicima tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Da li nisu dobro razumjeli engleski jezik ili je možda telefonska veza bila loša, ali osim što su nadležnosti RS-a prebacili na Bosnu i Hercegovinu, SNSD-ovi ministri su u nepovoljan položaj doveli privrednike iz RS-a. Oni su već manje konkurentni od kolega iz drugog entiteta jer nemaju poreske olakšice koje postoje u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i zbog činjenice da oni moraju posjedovati i plaćati niz licenci da bi mogli registrovati preduzeće u RS-u, a na javnim tenderima te licence se ne traže od privrednika iz Federacije Bosne i Hercegovine.

"Na to sam ukazivao i kolegama u Privrednoj komori, a nedavno sam uputio i pismo novom predsjedniku Vlade i resornim ministrima da se pozabave time i da nas dovedu u, makar u RS-u, u ravnopravan položaj", kaže privrednik iz Istočnog Sarajeva Ljubiša Tanić i dodaje:

"Ako će prenos nadležnosti dovesti do toga da smo jednako konkurentni, preduzeća iz RS-a ne treba da se plaše konkurencije, ali nemojte nas sputavati, nemojte parcijalnom primjenom propisa da nas dovodite u neravnopravan položaj. Umnožavanjem tih agencija i broja ljudi u administraciji ne dobijamo na kvalitetu nego samo 'mrsiamo' još više odnose u Bosni i Hercegovini i otežavamo poslovanje. Plašim se da će privreda doći u još teže stanje nego što je sad".

Bilo bi logično da je SNSD prije usvajanja reformske agende pitao struku, u svim oblastima, šta misle o tome, umjesto što je jedan čovjek odlučio da se ona prihvati.

Podsjećamo, SNSD-ov ministar Staša Košarac javno je potvrdio da su Reformsku agendu usvojili jer im je to naredio Milorad Dodik.

"Za ovako ključan dokument koji definiše pravce u budućnosti zemlje ne možete dići ruku ako je to jedan čovjek rekao, telefonom javio prihvatajte to", kaže Mirko Šarović i podsjeća da su prije toga taj isti dokument odbijali.

"To znači da neke ključne stvari, suštinski bitne za ovu zemlju, mogu i ovako i onako. Nekad se busate u prsa o zaštiti interesa RS-a i sprečavanju prenosa nadležnosti, a s druge strane može da prođe bilo šta", kaže Šarović i dodaje da je Reformska agenda potrebna i RS-u i Bosni i Hercegovini, ali da se o Reformskoj agendi mora organizovati šira stručna rasprava.

"Neprihvatljivo je da se iza zatvorenih vrata raspravlja o reformama i trguje interesima i sudbinom RS-a", poručuje Šarović.