Tramp kaže da želi da se obračuna s trgovinom drogom, ali mnogi vjeruju da pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura.

Američka vojska već dva mjeseca povećava broj ratnih brodova, borbenih aviona, bombardera, marinaca, dronova i špijunskih aviona u Karipskom moru.
To je najveće raspoređivanje u tom području u posljednjih nekoliko decenija.

Avioni B-52 izveli su „demonstracije bombarderskih napada“ kod obale Venecuele.

Kako napetosti u tom dijelu svijeta rastu, američki predsjednik Donald Tramp odobrio je i raspoređivanje agenata Centralne obavještajne agencije (CIA) u Venecuelu.

Amerika tvrdi da je ubila desetine ljudi u napadima na male brodove iz Venecuele za koje navodi da „prevoze drogu“ i da je riječ o „narkoteroristima“, bez pružanja dokaza ili detalja o osobama na tim plovilima.

Napadi su izazvali osude u regionu, a stručnjaci dovode u pitanje njihovu zakonitost.

SAD pravdaju akcije navodnim ratom protiv trgovine drogom, ali svi znaci ukazuju na to da je ovo zapravo kampanja zastrašivanja s krajnjim ciljem svrgavanja predsjednika Venecuele Nikolasa Madura s vlasti.

„Ovo je zbog promjene režima. Vjerovatno neće izvršiti invaziju – nada je da je ovo slanje signala“, kaže dr Kristofer Sabatini, viši saradnik za Latinsku Ameriku u think tanku Chatham House.

On tvrdi da je gomilanje vojske demonstracija snage sa ciljem da se „unese strah“ u srca venecuelanske vojske i Madurovog užeg kruga kako bi krenuli protiv njega.

BBC-jev tim za provjeru činjenica analizirao je javno dostupne informacije o kretanju američkih brodova i aviona u regionu – zajedno sa satelitskim snimcima i fotografijama na društvenim mrežama – kako bi pokušao da stvori sliku o tome gdje se nalaze američke snage.

Raspoređivanje se mijenja, pa redovno pratimo region radi ažuriranja.

Od 23. oktobra identifikovali smo deset američkih vojnih brodova u regionu, među kojima su i razarači s vođenim raketama, amfibijski jurišni brodovi i tankeri za dopunjavanje plovila gorivom na moru.

Nagrada od 50 miliona dolara kao test odanosti Madurovog užeg kruga

Nije tajna da američka administracija, posebno senator Marko Rubio, želi da Maduro bude svrgnut.

Ranije ove godine rekao je za Fox News da je Maduro „užasan diktator“, a na pitanje da li traži njegov odlazak, odgovorio je: „Radićemo na toj politici.“

Ipak, čak i otvorenim kritičarima Madura, poput Rubija, teško je eksplicitno pozvati na promjenu režima uz vojnu podršku.

Venecuelanska opozicija to već dugo traži.

Tramp se 2016. godine borio protiv promjena režima, obećavajući da će „prestati s rušenjem stranih režima“, a nedavno je osudio učešće u „vječnim ratovima“.

SAD ne priznaju Madura kao predsjednika Venecuele.

Posljednji izbori 2024. godine, u dijelu međunarodne zajednice opisani su kao nedemokratski i nepošteni.

Američka ambasada u Karakasu zatvorena je tokom Trampovog prvog mandata 2019. godine.

SAD su povećale nagradu za informacije koje vode do hapšenja Madura na 50 miliona dolara, što bi se moglo protumačiti i kao pokušaj da se njegov uži krug podstakne da ga izda.

Ali povećanje nagrade zasad ne daje rezultate.

Pedeset miliona dolara „nije ništa“ za venecuelansku elitu, kaže profesor prava i viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) Hose Ignasio Ernandes.

Mnogo novca može se zaraditi korupcijom u državi bogatoj naftom poput Venecuele.

Bivši šef trezora Alehandro Andrade zaradio je milijardu dolara zahvaljujući korupciji, a potom je osuđen.

Mnogi analitičari saglasni su da bi venecuelanska vojska bila ključna za bilo kakvu promjenu režima, ali da bi se okrenuli protiv Madura i svrgnuli ga, vjerovatno bi tražili imunitet od krivičnog gonjenja.

„Mogli bi da pomisle: ‘I ja sam, na ovaj ili onaj način, umiješan u kriminalne aktivnosti’,“ dodaje Ernandes.

Majkl Albertus, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Čikagu, koji objavljuje brojne radove o Latinskoj Americi, nije uvjeren da bi čak ni nagrada od 500 miliona dolara ubijedila Madurovo najbliže okruženje da ga izda.

„Autoritarni lideri uvijek su sumnjičavi, čak i prema užem okruženju, i zbog toga stvaraju mehanizme za njihovo praćenje i osiguravanje lojalnosti“, kaže on.

Ekonomske sankcije Venecueli pogoršale su već tešku privrednu krizu, ali nisu uspjele da ubijede visoke zvaničnike da se okrenu protiv svog predsjednika.

Zašto se američke akcije vjerovatno ne odnose samo na drogu

Napade na venecuelanske brodove Tramp je proglasio ratom protiv trgovaca narkoticima.

Tvrdio je da je brod koji je američka vojska napala 16. oktobra bio „natovaren uglavnom fentanilom“.

Ali fentanil se prvenstveno proizvodi u Meksiku – ne u Južnoj Americi – i u SAD stiže preko južne granice.

„Nije riječ o drogama“, kaže dr Sabatini.

„Tramp je prisvojio jezik venecuelanske opozicije o tome kako ovo nije samo diktatura – to je kriminalni režim.“

Od 2020. godine Ministarstvo pravde SAD optužuje predsjednika Madura da predvodi organizaciju za trgovinu drogom i narkoterorizam, što on poriče.

Tramp je rekao da je ovlastio CIA-u da sprovodi tajne operacije u Venecueli, djelimično zbog „droge koja dolazi“ iz te zemlje.

Venecuela ne proizvodi velike količine kokaina – to su uglavnom Kolumbija, Peru i Bolivija.

Postoji određena količina kokaina koja se krijumčari preko Venecuele, za šta njezina vlada tvrdi da preduzima mjere kako bi spriječila nelegalnu trgovinu.

U izvještaju Američke administracije za suzbijanje droga iz 2025. godine piše da 84 posto kokaina zaplijenjenog u SAD dolazi iz Kolumbije, a Venecuela se uopće ne spominje u odjeljku o kokainu.

Prvih sedam napada izvršeno je na Karibima, koji nisu glavna morska ruta za trgovinu drogom u poređenju s Tihim okeanom, gdje su izvedeni naredni napadi.

SAD nisu iznijele detaljne dokaze da Maduro vodi organizaciju za trgovinu drogom.

Maduro je više puta negirao optužbe, optužujući SAD za imperijalizam i pogoršanje ekonomske krize kroz sankcije.

Poznati su slučajevi u kojima su ljudi bliski njemu optuženi.

Savezni sud u Njujorku osudio je 2016. godine dva nećaka njegove supruge za zavjeru radi uvoza kokaina u SAD.
U presudi se navodi da su planirali da dio novca iskoriste za finansiranje političke kampanje njegove supruge.
Kasnije su oslobođeni.

Gomilanje američkih pomorskih i vazdušnih snaga

Presretanje droge na moru ne zahtijeva toliku količinu i veličinu snaga kakvu je trenutno Amerika rasporedila u Karipskom moru, kažu vojni analitičari.

Pored američkih brodova koje smo pratili oko Portorika – gdje SAD imaju vojnu bazu – satelitski snimci pokazali su i dva plovila oko 123 kilometra istočno od Trinidada i Tobaga.

Jedan je bio krstarica s vođenim raketama, USS Lake Erie.

Drugi je, prema riječima Bredlija Martina, bivšeg kapetana američke mornarice, sada višeg istraživača politike u RAND korporaciji, izgledao kao MV Ocean Trader.

To je preuređeni teretni brod dizajniran da podrži misije specijalnih snaga, a pritom se uklapa u komercijalni saobraćaj.

Može biti opremljen dronovima te nositi helikoptere i male čamce.

Postoji širok spektar misija koje bi mogao podržati, uključujući izviđanje radi pripreme za napade.

Ipak, Martin naglašava da njegovo prisustvo „ne znači nužno da se te aktivnosti sprovode ili planiraju“.

SAD su pojačale i vazdušno prisustvo u regionu – BBC-jev tim za provjeru činjenica identifikovao je brojne američke vojne avione širom Portorika.

Stu Rej, viši analitičar u McKenzie Intelligence Services, kaže da satelitski snimak od 17. oktobra prikazuje borbene avione F-35 na pisti, moguće F-35B.

To su visokotehnološki stelt mlaznjaci cijenjeni zbog mogućnosti kratkog poletanja i vertikalnog slijetanja.

Na društvenim mrežama pilot privatnog mlaznjaka podijelio je video drona MQ-9 Reaper, snimljenog na aerodromu Rafael Ernandez u Portoriku.

SAD su ih koristile za izvođenje napada i nadzora u Afganistanu, Siriji, Libiji i Maliju.

Ranije u oktobru, BBC-jev tim pratio je tri bombardera B-52 koji su letjeli preko Kariba i blizu obale Venecuele.

Američko ratno zrakoplovstvo kasnije je potvrdilo da su avioni učestvovali u „demonstraciji bombarderskog napada“.

Letovi bombardera B-1 i špijunskih aviona P-8 Poseidon takođe su vidljivi na platformama za praćenje letova.

Na fotografijama na društvenim mrežama vide se i vojni helikopteri koji djeluju kod obale Trinidada i Tobaga.

Neki od njih su Boingovi MH-6M Little Birds – nazvani „Jaja ubica“ – koje koriste američke specijalne snage.