Projekat izgradnje bihaćkog aerodroma napravio je veliki korak naprijed. Nakon dugotrajnog procesa pribavljanja dokumentacije, ispunjeni su uslovi za izdavanje načelnog odobrenja za građenje, što otvara put početku prve faze radova.

Ispunjeni su uslovi za izdavanje načelnog odobrenja za građenje bihaćkog aerodroma. Važan je to korak ka dobijanju građevinske dozvole, ključnog dokumenta koji otvara vrata za početak prvih radova na izgradnji aerodroma kojeg Krajišnici sa nestrpljenjem isčekuju. 

Direktor Anel Hadžić objašnjava da je u februaru potvrđena pravosnažnost urbanističke saglasnosti nakon čega se čekalo sedam mjeseci na odgovor Federalnog ministarstva prostornog uređenja o odobrenju za građenje.

"Prva faza je faza izgradnje poletno-sletne staze dužine 1800 metara, druga faza izgradnja platforme za tri putnička mlazna aviona, treća izgradnja objekata visoke gradnje i objekata na južnom parteru kompleksa aerodroma Golubić, četvrta faza je izgradnja osnovno-poletne staze vodnih kanal i aerodromske rasvjete", kazao je direktor JP Aerodrom Bihać Anel Hadžić.

Do kraja godine ili početkom naredne očekuje se da će biti upućen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za prvu fazu koja se odnosi na izgradnju poletno-sletne staze.

"Ostali su nam određeni dokumenti koje zakonski moramo dobiti za građevinsku dozvolu. Jedan od tih dokumenata je ishodovanje vodne saglasnosti, taj dokument je u procesu realizacije. Dokumen izdaje Agencija za sliv rijeke Save, a mi smo već u postupku izdavanja tog dokumenta. Drugo je završetak glavnog projekta i revizija, kao i odobrenje Direkcije za civilnu avijaciju BiH i rješavanje komunalija, ono što je neophodno za ishodovanje građevinske dozvole", pojašnjava Hadžić.

Radi se o složenoj građevini koja će se graditi u nekoliko faza i načelno odobrenje Federalnog ministarstva prvi je korak u izdavanju pojedinačnih odobrenja za svaku novu fazu, ističe gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.

"Ukoliko sve bude išlo svojim tokom, iskreno sam uvjeren da ćemo se u narednoj godini posvetiti izgradnji piste a onda i terminalu i da ćemo osigurati potrebna sredstva preko federalnog nivoa vlasti kako bi ovaj projekat već u dogledno vrijeme mogao zaista biti živ u smislu da imamo i prve putnike na aerodromu u Bihaću", rekao je gradonačelnik Sedić.

Do sada su u projekat aerodrom u Bihaću utrošena 23 miliona KM, od čega je najveći dio uložen za eksproprijaciju zemljišta. 

Prema procjenama, gradnja samog aerodroma mogla bi početi 2026.godine, a trajala bi minimalno tri godine, uz uslov da se u međuvremenu obezbijedi stabilan model finansiranja. Aerodrom Bihać je projekt strateškog značaja za Unsko-sanski kanton i cijelu Bosnu i Hercegovinu.

UPOZORENJA STRUKE

O održivosti budućeg bihaćkog aerodroma, za "Slobodnu Bosnu" govorio je i vodeći zrakoplovni alanitičar u regionu Alen Šćuric.

-Vrlo jednostavno. Aerodromi se ne rade za tako malene gradove. Bihać je premalen grad da bi imao aerodrom. Uz to, na dva do dva i pol sata od Bihaća su aerodromi Banja Luka, Zadar i Zagreb koji imaju velik broj putnika, linija i frekvencija.

Ti aerodromi uzimaju, a i u slučaju otvaranja aerodroma u Bihaću, uzimat će i dalje ogroman dio potencijalnih putnika Bihaća. Bihać jednostavno ne može konkurirati tim aerodromima, kazao je Šćuric za "Slobodnu Bosnu".