Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine i potpredsjednica Saveza nezavisnih socijaldemokrata Željka Cvijanović izjavila je da, ukoliko budu održani vanredni izbori za predsjednika Republike Srpske, vlast ovog bh. entiteta želi da na njima budu prisutni američki posmatrači.

"Da pomognu da spriječimo manipulacije kakve je i njihov predsjednik (Donald Trump) doživio na pretposljednjim predsjedničkim izborima", poručila je Cvijanović.

-Ako ovi "nametnuti i krajnje nepotrebni izbori i budu održani", dodala je, bit će to "glasanje protiv nelegalnih unilateralnih nametanja (visokog predstavnika) Christiana Schmidta i nastavka globalističke agende, kojom su globalisti i eksperimentalisti zarobili i paralizirali BiH".

"Znači, bit će to samo nastavak borbe Republike Srpske za slobodu u kojoj ćemo ih pobijediti, čak i kad moramo igrati po njihovim pravilima", poručila je Cvijanović.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) raspisala je za 23. novembar vanredne predsjedničke izbore, nakon što je dosadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.

Dodik je priznao presudu i odstupio s funkcije, a za vršioca dužnosti predsjednika RS-a imenovana je njegova dugogodišnja savjetnica Ana Trišić Babić.

Banjalučka politička analitičarka, Tanja Topić, za „Slobodnu Bosnu“ komentirala je aktualni politički trenutak u Bosni i Hercegovini.

Nakon iznenadnog preokreta na političkoj sceni u bh. entitetu Republika Srpska i poništenja neustavnih odluka od strane Narodne skupštine Republike Srpske, čini se da Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, preuzima inicijativu u medijskom prostoru, kada je u pitanju politika SNSD-a. Kako ocjenjujete njezin istup u kojem traži američke promatrače na vanrednim izborima za entitetskog predsjednika?

-Gledamo i slušamo zadnjih dana veoma kontroverzne poruke zvaničnika Republike Srpske, kod kojih se dobrano zamislimo i unatoč tome ne možemo pronaći logiku. Šta se krije iza ovog poziva da američki posmatrači nadziru prijevremene izbore, posebno ako smo do jučer, a i u samom ovom pozivu vidjeli mogućnost da istih izbora ne bude? Lično mi ovaj poziv spada u red onih koji se svrstavaju u red vrijeđanja zdravog razuma, posebno ako znamo da su stranke na vlasti u RS-u, imale suverenu kontrolu nad izbornim procesima, pa su mehanizme izbornih malverzacija dovele do savršenstva.

Čini mi se da im niko to ekskluzivno pravo do sada nije ni blizu da oduzme. Ili se već sada stvara atmosfera da bi predstojeći izbori mogli sadržati nagovještaj u regularnost samim tim i prostor, alibi ili opravdanje, da se rezultati ospore. Naravno, u slučaju da pobijedi kandidat opozicije.  

U svakom slučaju sluđivanje građana se nastavlja. Ono što meni „bode oči“ jeste obraćanje s visoka i arogantno građanima i političkim oponentima, u smislu da ništa ne znaju, sve što kažu se omalovažava, dok istovremeno ti isti zvaničnici ljube američke skute, u svakoj prilici i kad je to degutantno.

Znakovita je i šutnja službenog Beograda kada su u pitanju događaji u RS-u. Predsjednik Srbije se još uvijek nije oglasio povodnom svega, no kritike stižu od bivšeg šefa BIA-e Aleksandra Vulina, inače senatora RS-a. Je li simptomatična Vučićeva šutnja, s obzirom na dosadašnju politiku službenog Beograda prema Banjoj Luci?

-Aleksandar Vučić je još prije nego su se nazirali obrisi dogovora između američke administracije i izaslanika Milorada Dodika rekao, negdje na marginama jednog intervjua, da politički vrh entiteta može da radi šta hoće, otprilike kao da ga to ne zanima. Između redaka smo mogli iščitati da je on imao drugačiju zamisao, savjetovao ih da ne rade to što rade. Već tu su se mogle nazrijeti pukotine u odnosima. Vučić je bio uzdržan i nije reagovao danima nakon famozne subotnje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Govorili su njegovi „glasnogovornici“ oštrim i protivrječnim tonom.

Šutnja je ovdje „ljutnja“ i nezadovoljstvo učinjenim. S jedne strane dobro je da se prekine lanac uticaja na donošenje odluka u Republici Srpskoj iz Srbije, ali to nikako ne znači da taj uticaj neće ići nekim drugim kanalima i preko nekih drugih političkih aktera. Sa druge strane, Srbija se sasvim sigurno osjeća „izdanom“ jer je očigledno bila isključena iz ovog procesa, dok je u svim drugim prilikama uskakala kako bi spašavala građanina Dodika. Zbog složenosti tih odnosa i uticaja, počele su nevolje u raju.

Iako smijenjen i razriješen dužnosti entitetskog predsjednika, Milorad Dodik i dalje koristi državnu pratnju, osiguranje i službeni helikopter Vlade RS-a. Je li riječ o teškoj zloupotrebi položaja i očekujete li da i zbog ovoga bude pokrenut postupak pred pravosudnim institucijama?

-Pravosuđe u Republici Srpskoj je u debelom zimskom snu zadnjih pa skoro dva desetljeća. Oni su samo u zadnjih nekoliko mjeseci prešutjeli brojna krivična djela, davali prešutnu saglasnost na kršenje Ustava i zakona, zloupotrebu položaja i ovlašćenja, skretali pogled sa krupnih korupcijskih afera kroz koje je Republika Srpska poharana i opustošena. Teško mi je vjerovati da će nas preko noći uvjeriti u suprotno i pokazati profesionalni integritet i dignitet.

Kad smo već kod pravosuđa, Dodika čeka nekoliko sudskih postupaka, a jedan od njih je i suđenje za napad na ustavni poredak. Je li izgledan Dodikov bijeg iz zemlje s obzirom na sve okolnosti?

-Meni se čini, a možda sam u zabludi, da od suđenja za napad na ustavni poredak neće biti ništa. Dodikovo ponašanje ukazuje na to da želi još dugo da vlada političkim procesima u zemlji.

Teško mi je povjerovati da je postigao dogovor, sporazum ili šta već sa administracijom SAD-a, a da nije osigurao zaštitu od nekih novih sudskih procesa. Bilo bi to prilično naivno za bivšeg političara kao što je Dodik.

(M.I.)