Bosna i Hercegovina, iako formalno još nije članica NATO-a, trenutno je najbliža članstvu među svim državama kandidatima.

Ključni okvir saradnje je Akcioni plan za članstvo (MAP), kroz koji Bosna i Hercegovina svake godine dostavlja Program reformi – dokument koji prati napredak u oblastima vladavine prava, sigurnosti, odbrane i ekonomije.

Unutrašnji kompromis

Od 2019. godine Bosna i Hercegovina redovno šalje ovaj dokument u Brisel, a Program reformi za 2025. godinu već je usvojen na nivou Komisije za saradnju s NATO-om i čeka odobrenje Vijeća ministara.

U njemu se Bosna i Hercegovina obavezala na niz konkretnih koraka: profesionalizaciju i modernizaciju Oružanih snaga, nabavku savremene opreme (dronova, helikoptera, protivvazdušnih i protivoklopnih sistema) te usklađivanje s NATO standardima kroz zajedničke vježbe i jačanje interoperabilnosti.

Pored vojnih reformi, dokument naglašava i potrebu za boljom koordinacijom civilnih i vojnih institucija, naročito u kriznim situacijama, što je dio šire strategije jačanja otpornosti države.

Ipak, put ka članstvu i dalje blokira unutrašnji politički raskol. Entitet Republika Srpska, koja je 2017. usvojila rezoluciju o vojnoj neutralnosti, uporno odbija svaku ideju o pristupanju NATO-u. Zbog toga je kompromis pronađen u formi, prema kojem Bosna i Hercegovina u Brisel ne šalje "Nacionalni akcioni plan", već "Program reformi", a Komisija za NATO integracije preimenovana je u Komisiju za saradnju s NATO-om.

Najteži dio puta

Prema analitičaru Adisu Hadžoviću, to je pokazatelj da je “saradnja nastavljena, iako politički stavovi nisu suštinski promijenjeni”, navodi Radio Slobodna Evropa.

MAP, kako naglašava, "ne prejudicira članstvo, već omogućava nastavak tehničke saradnje i reformi koje vode ka standardima Saveza".

Za konačan korak, odnosno punopravno članstvo, Bosna i Hercegovina će morati dobiti saglasnost svih 32 članice NATO-a, ali i postići unutrašnji konsenzus, što se trenutno čini najtežim dijelom puta.