Ministarstvo finansija i trezora Sjedinjenih Američkih Država ukinulo je sankcije Miloradu Dodiku i za još 48 fizičkih i pravnih lica iz entiteta Republika Srpska. Među njima su i Željka Cvijanović, članovi Dodikove porodice, njihove firme, te brojni bliski saradnici.

O ovoj odluci u Dnevniku 2 Federalne televizije govorio je dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić, koji je pojasnio kontekst i moguće razloge promjene američke politike prema Bosni i Hercegovini.

Šta je sve prethodilo ukidanju sankcija SAD-a prema BiH?

"Na početku treba reći da ono što se odlučuje u Americi ne treba utjecati na zbivanja u Bosni i Hercegovini. To su američke odluke, a ne odluke bosansko-hercegovačke vlade. Sve američke administracije, osim druge Trumpove, imale su isti pristup prema BiH: podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu, dok su sankcije bile usmjerene prema onima koji destabiliziraju mirovni sporazum, koji su korumpirani ili su povezani s onim što Amerikanci smatraju neprijateljskim. Najveći dio američkih kritika bio je usmjeren prema entitetu RS i Miloradu Dodiku. Sankcije su bile logičan rezultat tih postupaka", argumentira Puljić.

Specifičan pristup druge Trumpove administracije

"Druga Trumpova administracija, vođena smjernicama Heritage zaklade/fondacije (Projekt 2025), razlaže ne samo američko društvo, nego i veći dio svijeta. Od dolaska Trumpa u Bijelu kuću 20. januara ove godine, stanje prema BiH se nije mijenjalo. Međutim, 8. marta, državni sekretar Marco Rubio je napisao da postupci Milorada Dodika potkopavaju institucije BiH i ugrožavaju sigurnost i stabilnost zemlje. Pozivamo naše partnere u regiji da nam se pridruže u borbi protiv ovog opasnog i destabilizirajućeg ponašanja. To je potkrijepljeno i pismom dvostranačke skupine senatora 12. marta, koje kritizira Dodikove aktivnosti koje prijete teritorijalnom integritetu i etno-socijalnoj koheziji BiH."

Puljić također dodaje i da je "Rubio dobro upoznat sa zbivanjima u BiH, ali djeluje u skladu s uputama koje dobiva iz Bijele kuće."

"Dodik i društvo uložili su 20 miliona dolara u lobiranje u Americi, ali to do sada nije dalo rezultate. Sadašnja situacija nije samo rezultat lobiranja, nego i promjene američke politike u svijetu i prema Balkanu", ističe Puljić.

Kada su Sjedinjene Države počele mijenjati svoje stavove i šta dalje možemo očekivati?

Ključna promjena politike dogodila se dolaskom Christophera Landaua kao zamjenika državnog sekretara, koji je jasno rekao:

"Trumpova administracija je spremna isprobati drugačiji pristup za BiH. To znači da smo spremni slušati i sarađivati sa svim stranama. Sporazumi moraju biti čvrsti da bi se održali, ali i dovoljno fleksibilni da se prilagode promjenjivim vremenima."

"Ova jasna poruka bila je izrečena krajem maja u Daytonu, kada se Željka Cvijanović sastala sa Christopherom Landauom", dodaje.

Interes Washingtona

"Amerikanci su posebno zainteresirani za rijetke minerale, poput litija, koje Dodik predstavlja kao svoje vlasništvo. Istovremeno, Moskva, Beograd i Banja Luka sve više koriste narativ da predstavljaju sebe kao branitelje kršćanstva od islama, što očito rezonira i kod trenutne američke administracije. U Europi se Washington okreće saveznicima poput Viktora Orbana, koji forsira slične stavove i djeluje kao podrška Dodiku." 

Puljić također objašnjava nastavak događaja:

"Već u petak mogli bismo svjedočiti službenim promjenama američke politike, kada predstavnici SAD-a budu izlagali na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj će se raspravljati situacija u BiH i produženje mandata EUFOR-a.“

"Rusi će tražiti zatvaranje OHR-a i smjenu Christiana Schmidta, čemu su se zapadni saveznici protivili. Sada će se vidjeti hoće li SAD zadržati svoje stavove ili ih promijeniti. Nisu svi američki zakonodavci složni sa skidanjem sankcija, a reakcije će se nastaviti u narednim danima. Dalji razvoj situacije ovisi o bosansko-hercegovačkim vlastima i diplomatiji", zaključuje Puljić.