Ustavni sud BiH još nije odlučio po više zahtjeva ovlaštenih predlagača o tome da li je Vlada RS ustavna, a taj organ vlasti donosi brojne odluke i prijedloge za koje se ne zna jesu li ustavni.

Podsjećamo, imenovanje Save Minića, za predsjednika Vlade RS, prema tvrdnjama iz Narodne skupštine RS predložio je Milorad Dodik, iako je u to vrijeme bio fizičko lice, jer mu je bio prestao mandat predsjednika RS.

Među brojnim odlukama koje je nova Valda RS donijela u proteklom perioda aktuelan je i prijedlog o prihvatanju zaduženja kod Svjetske banke, Međunarodne banke za obnovu i razvoj, u iznosu do 81,7 miliona evra, o čemu bi se Narodna skupština RS trebalo da se izjasni na sjednici 4. novembra, piše Raport.

Proces vode SNSD-ovi ministri finansija

Prema prijedlogu odluke, sredstva će biti korištena za poboljšanje regionalne povezanosti i bezbjednosti putne mreže u RS, sa posebnim fokusom na rekonstrukciju rute između Broda na Drini na području Foče i Huma kod Šćepan Polja, te za rekonstrukciju prioritetnih magistralnih puteva.

Krajnji korisnik sredstava biće javno preduzeće 'Putevi RS', koje će zaduženje otplaćivati RS prema uslovima identičnim onima iz ugovora sa Svjetskom bankom.

Ministarstvo finansija RS za koje se ne zna je li ustavno, biće zaduženo za zaključivanje ugovora o prenosu sredstava, dok će implementaciju Projekta nadzirati Jedinica za upravljanje projektom pri JP Putevi RS.

Uslovi zaduženja predviđaju rok otplate od 32 godine, uključujući sedmogodišnji grejs period, te promjenjivu kamatnu stopu vezanu za šestomjesečni EURIBOR uz varijabilnu maržu Svjetske banke, a pored toga, RS će plaćati pristupnu taksu od 0,25 posto iznosa zajma i proviziju na neiskorištena sredstva od 0,25 posto godišnje.

Iako odluku o zaduženju formalno donosi Narodna skupština RS, sama realizacija zaduženja ne može se provesti bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine.

U odluci je izričito navedeno da će ministar finansija RS potpisati takozvani 'Supsidijarni sporazum o zajmu' između BiH i RS, što znači da kredit formalno uzima država Bosna i Hercegovina, a RS je korisnik i krajnji dužnik.

Sličan princip važi i za sve međunarodne zajmove koje entiteti realizuju putem međunarodnih finansijskih institucija, što znači da RS ne može samostalno zaključiti ovaj ugovor bez učešća institucija BiH na koje svakodnevno vlast u tom entitetu udara.

Pare idu Putevima RS, zajam mora odboriti BiH

Ukoliko Narodna skupština RS potvrdi odluku, Vlada RS moraće da obezbijedi i saglasnost Ministarstva finansija i trezora BiH, kao i odobrenje Parlamentarne skupštine BiH, budući da Ustav BiH predviđa da se međunarodni zajmovi zaključuju u ime države.

Već sada se može reći da će SNSD-ov ministar finansija i trezora Srđan Amidžić dati saglasnost na ovaj zajam, jer ga traži SNSD-ova vlast u RS, no postavlja se pitanje, ako se ova tema nađe pred poslanicina u Parlamentu BiH prije odluke Ustavnog suda BiH, kako će se oni odnositi prema ovom zajmu iza koje stoji Vlada RS čije su imenovanje i legalnost upitni.

U obrazloženju odluke navedeno je i da je riječ o dijelu šireg infrastrukturnog programa koji se finansira i iz drugih izvora, odnosno Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i grant sredstava Programa bezbjednog i održivog transporta (SSTP) u iznosu od 6,5 miliona evra. Ukupna vrijednost projekta prema trenutnim procjenama iznosi oko 139 miliona evra.

Inače, prema podacima iz obrazloženja odluke, javni dug  RS na dan 31. avgust 2025. iznosio je 5,87 milijardi KM, odnosno 30,3% BDP-a, dok ukupan dug RS iznosi 6,7 milijardi KM, što predstavlja 34,7 posto procijenjenog BDP-a.

Iako je to ispod zakonskog limita od 60 posto novo zaduženje dodatno povećava dugoročne obaveze entiteta.