U arhivi Infobiroa pronađen je tekst iz 1995. godine, objavljen u listu "BiH ekskluziv", koji otkriva da su američke vlasti uvele sankcije brojnim pojedincima i firmama iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Među političarima kojima su blokirani imovina i novčane transakcije nalazio se i Milorad Dodik, prenosi FACE televizija.

U arhivi Infobiroa pronašli smo tekst iz 1995. godine "Blokirani računi paljanskih harambaša", koji je objavio tadašnji list "BiH ekskluziv". U njemu je objavljena informacija iz "Slobodne Dalmacije" da su američke vlasti uvele sankcije pojedincima i firmama iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Kako je navedeno u tekstu, među pojedincima kojima su blokirani imovina i novčane transakcije su ratni lideri Radovan Karadžić, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Ratko Mladić, te institucije kao što su JNA, JPTT, Jugoturs, Crvena zastava, Jugobanka, JAT, te srpske firme na Kipru, u Rusiji, Britaniji, Pakistanu.

Međutim, među brojnim imenima kojima je tada Savezni američki trezor uveo sankcije je i – Milorad Dodik.

Gledajući kroz prizmu današnjih događaja, postavlja se pitanje da li je Dodik tada postao "dašak vjetra" na Balkanu, kako su ga Amerikanci nazivali, nakon što su mu ukinute sankcije. Podsjećanja radi, Dodik je tada bio među prvim političarima iz reda srpskog naroda koji je rekao da se u Srebrenici desio genocid, te da Mladić i Karadžić moraju završiti u Hagu.

Tekst, koji je objavljen 28. aprila 1995. godine, prenosimo u cjelosti:

"Blokirani računi paljanskih harambaša"

Uredbom kancelarije za vanjsku kontrolu Saveznog američkog trezora, koja je zadužena za poštovanje i provođenje sankcija prema takozvanoj Jugoslaviji, ali i okupiranim dijelovima Bosne i Hercegovine, sačinjena je lista samozvanih paljanskih rukovodilaca čija su imovina ili novčane transakcije u potpunosti blokirani.

Ova odluka donesena je na temelju izvršne naredbe predsjednika Clintona i time su sankcije proširene i na paljanske harambaše. Njome se zabranjuje svim pravnim subjektima i pojedincima iz SAD-a da na bilo koji način sarađuju sa subjektima na listi.

Imena "crnolistaša", među njima naveden i Milorad Dodik

Na listi osoba čija je imovina blokirana nalaze se i političke i vojne ličnosti sa okupiranih područja Bosne i Hercegovine:

Antić Božidar, Bjelojević Dragomir, Blagojević Predrag, Blagojević Stanko, Borković Ratko, Bosić Boro, Brđanin Radoslav, Buha Aleksa, Cvijanović Željko, Đokanović Dragan, DODIK MILORAD, Erceg Nikola, Garić Nedeljko, Gostić Uroš, llić Vladimir, Joldić Miodrag, Kalinić Dragan, Karadžić Radovan, Koljević Nikola, Kovačević Sveto, Kozić Dušan, Krajišnik Momčilo, Kreca Milenko, Krunić Goran, Lajić Nedeljko, Lakić Nedeljko, Lukić Vladimir, Maksimović Vojislav, Mičić Momčilo, Milanović Pantelija, Miljković Milan, Miovčić Zdravko, Nedić Miladin, Ninković Milan, Ostojić Branko, Ostojić Velibor, Pejić Momčilo, Perić Nikša, Perić Vitomir, Plavšić Biljana, Popović Vitomir, Putić Milenko, Rakić Živko, Rasuo Nedeljko, Renovica Milanko, Rosić Jovo, Savić Miloš, Sendić Borivoj, Spasić Andrea, Srdić Srdo, Toholj Miroslav, Trbojević Milan, Volaš Čedo, Vračar Milenko, Vučurević Božidar, Vuković Vlado, Zametica Jovan, Žigić Branislava, Zuković Ljubomir.

Na "vojnoj listi" su: Andžić Rodoljub, Borić Grujo, Borojević Slobodan, Bundalo Ratko, Đukić Đorde, Gagović Milisav, Galić Stanislav, Grubač Radovan, Gvero Milan, Kelečević Boško, Milovanović Manojlo, Milošević Dragomlr (Dragan), MLADIĆ RATKO, Ninković Živomir, Savić Milorad, Simić Jovica, Simić Ratomir, Škorić Milan, Spremo Vlado, Talić Momir, Topić Vlado, Tubin Dušan, Željaja Radmilo, Živanović Milenko i Župljanin Slobodan.

Na listi i ratni zločinci

"Ove liste su i svojevrstan popis ratnih zločinaca i sigurno je da će one biti relevantne kad se pokrenu sudski procesi protiv onih koji su najodgovorniji za masakre nevinih stanovnika Bosne i Hercegovine."

Na spisku srbijanskih firmi čija imovina je blokirana su i JNA, JPTT, Jugoturs, Crvena zastava, Jugobanka, JAT, Braća Karić, Jugoeksport, Radio televizija Srbije, ŠIMPO, Jugoslovenske željeznice, te niz firmi i predstavništava tih kompanija u inozemstvu, počev od Kipra, gdje ih je najviše registrirano, pa do Rusije, Njemačke, Kanade, Britanije, Pakistana.

Time je praktično onemogućen srbijanski pristup bilo kojoj firmi ili instituciji u Americi.