U emisiji "7PLUS" na Hayat televiziji gostovao je profesor ustavnog prava i predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Kasim Trnka, koji je analizirao poruke sa posljednje sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, ukazujući na promjenu američke politike i mogući razlog ruskog pristanka na produženje misije EUFOR-a.

Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj je prisustvovao i visoki predstavnik Christian Schmidt, donijela je kritike na račun vlasti u entitetu RS, ali i nove signale međunarodne zajednice. Iako se očekivalo više, Milorad Dodik i njegov krug saradnika dočekali su epilog bez novih sankcija, a dio američkih medija tvrdi da iza svega stoji lobistički aparat vrijedan 300.000 dolara mjesečno.

U takvom kontekstu, Kasim Trnka je naglasio da nema mjesta ni za slavlje ni za očaj.

"Rekao bih da ne postoji osnova za slavlje u Banja Luci, kako oni, bar ovi ljudi koji su na vlasti, pokušavaju da to proglase svojom pobjedom. Ali ja mislim da nema mjesta za slavlje ni na drugoj strani", kazao je Trnka.

Trnka upozorava da se svi moraju okrenuti ozbiljnom promišljanju zbog promjena u međunarodnoj politici.

"Trebamo ozbiljno da se zamislimo na osnovu poruka koju smo čuli prvenstveno od Sjedinjenih Američkih Država. Prvo nije ambasador govorio nego zamjenica ambasadora u Vijeću sigurnosti UN. A drugo, najavila je objektivno jednu promjenu politike prema Bosni i Hercegovini i vjerovatno prema drugim manjim državama u svijetu."

Prema Trnki, ta promjena znači da Amerika više neće biti glavni arhitekta unutrašnjih odnosa u Bosni i Hercegovini.

"Sugerisala je da se Amerika neće baviti izgradnjom država ni naroda i da to treba da rade domaći faktori. Prema tome, ja mislim da se moramo dobro zamisliti, prvenstveno oni koji su na vlasti, kako će se pripremiti za takav jedan novi promijenjeni kurs Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini."

"Mislim da je ovo vrijeme da se osvijestimo i da kažemo da moramo zaista više da radimo sami u Bosni i Hercegovini. Od nas se sada očekuje više, i to je realnost s kojom se moramo suočiti."

Rusija je shvatila da bi NATO bio gora opcija

Komentirajući sigurnosne aspekte i produženje mandata misije EUFOR-a (Althea), profesor Trnka istakao je da je Rusija, iako je prethodno najavljivala veto, na kraju podržala nastavak mandata.

"Ja mislim da je Rusija dobro procijenila situaciju. Ona bi rado uklonila Altheu iz ovog prostora, ali je shvatila da ako ode Althea, dolazi NATO pakt, pa onda je to i za njih gora verzija."

Podsjetio je da, prema Aneksu 1 Dejtonskog sporazuma, upravo NATO ima primarnu odgovornost za sigurnost Bosne i Hercegovine.

"Po samom Dejtonskom sporazumu NATO pakt preuzeo je odgovornost za osiguranje stabilnog okruženja u Bosni i Hercegovini. To znači ako nije EUFOR, onda na scenu stupa NATO pakt, i mislim da je to osnovna stvar zbog čega je Rusija promijenila stav."

Šta je Dodik obećao za ukidanje sankcija

Govoreći o mogućim 'tajnim dogovorima', Trnka je izrazio sumnju u to da javnost zna stvarni obim pregovora.

"Nažalost, mislim da mi nemamo potpune informacije o kakvom je dealu, sporazumu bilo između Milorada Dodika i čak ne znamo s kim je vodio razgovor. Na kojem nivou su vođeni razgovori o tome."

Upozorio je da je povlačenje zakona o nepokretnoj imovini RS pokazatelj da je Dodik morao dati određene ustupke.

"Činjenica da je sam odlučio da Skupština NSRS povuče onaj zakon o nepokretnoj imovini na kojoj funkcioniše RS znači ustvari da je otvorio prostor da se to pitanje riješi na državnom nivou, bilo kroz Parlament, bilo kroz odluku visokog predstavnika."

Profesor Trnka smatra da je ukidanje američkih sankcija Dodiku moguće samo ako je dao konkretne obaveze.

"Najvažnija stvar koju je Dodik morao dati za skidanje sankcija je činjenica da povuče sve svoje napade na Ustavni poredak u Bosni i Hercegovini i da se obaveže da će sarađivati u institucijama u Bosni i Hercegovini, odnosno da neće vršiti destruktivnu ulogu kako je do sada imao."

Trnka je izrazio zabrinutost zbog izjave američke delegacije u kojoj se spominje dogovor "konstitutivnih naroda":

"Mene je malo zabrinula jedna druga stvar, da je u izjavi Sjedinjenih Američkih Država rečeno da treba da se dogovaraju konstitutivni narodi, tu je nešto kao da mi zaobilazi državne institucije... Umjesto da je kazala da se dogovori vrše unutar Parlamenta Bosne i Hercegovine, unutar Predsjedništva Bosne i Hercegovine i drugih institucija Bosne i Hercegovine, oni pominju dogovor tri konstitutivna naroda."

"Ako želimo evropsku budućnost, moramo graditi državu koja je funkcionalna, a ne podijeljena po etničkim torovima. To je naš najveći izazov u narednim godinama", zaključio je Trnka.