Na podugačkom platnom spisku u Javnom preuzeću “Šume RS”, već godinama je, između ostalih, i 800 berača gljiva, šumskog voća i ljekovitog bilja. Oni ne beru ništa, pa je sektor u kojem rade stalno u minusu.

Kako bi se “zaokružila” proizvodnja ovog sektora, “Šume RS” su prije 3 godine otvorile fabrika za preradu šumskih plodova, u koju je, prema pisanju medija, uloženo oko 900.000 KM. Ali ta fabrika nikad nije proradila, pa silne sušare, destilator i ostala skupocjena oprema trunu i skupljaju prašinu.

A sve je počelo idilično, kada se u septembru 2022. u Baljevom Polju kod Foče okupila šumarska elita, da svečano otvori pogon za preradu šumskih plodova, kao radnu jedinicu Šumskog gazdinstva Maglić.

-Hala je opremljena modernim aparatima: sušarom, destilatorom, hladnjačom i drugom skupocjenom opremom, koja će omogućiti preradu gljiva i šumskog voća, destilaciju iglica od crnogorične šume i ljekovitog bilja i dobijanje eteričnih ulja, a kako je planirano proizvodi će se plasirati na evropsko tržište, objavili su tada lokalni mediji.

Ali, sve je ostalo na velikim riječima. Pogon nikad nije proradio, nikad ni jedan vrganj nije ušao u sušaru, da ne spominjemo destilaciju borovih iglica i eterična ulja za evropsko tržište.

Sve je krenulo nizbrdo

-Prvo se čekao tehnički prijem, a kad je to obavljeno, počela je kriza u “Šumama RS” i klima se promijenila, sve je krenulo naopako i pogon nikad nije proradio, kaže izvor Srpskainfo iz preduzeća “Šume RS”.

Kriza i “promjena klime” počeli su, po svemu sudeći, 3 godine ranije, kada je u nizu loših poteza menadžmenta, osvanula i ona o osnivanju Sektora za ostale šumske proizvode, koji je organizacioni dio Direkcije preduzeća “Šume RS”.

U tom sektoru su udomljeni “berači” koji, kako tvrde upućeni, sjede po kancelarijama.

Iznos jedva dovoljan za plate

Direktor “Šuma RS” Blaško Kaurin nije mogao objasniti čime se tačno bave ovi radnici, niti u kojim se marketima mogu kupiti gljive i šumsko voće koje oni uberu.

-Ne znam, stvarno, morao bih pitati saradnike, ali vjerujem da je za tim proizvodima tolika potražnja, da oni ni ne stignu do marketa, rekao je Kaurin.

Ranije je objavljeno da je po planu proizvodnje, 800 “berača” trebalo da godišnje zarade 86.000 KM, što je manje od 7.200 KM mjesečno.

Ovaj je iznos jedva dovoljan da se isplati bruto plata direktorici sektora i da se izmire troškovi njenog smještaja u Banjaluci. Direktorica Sektora ostali šumski plodovi je Radmila Šaran iz Bratunca. Pošto radi u Banjaluci, u Direkciji “Šuma RS”, preduzeće snosi troškove njenog smještaja.