Državno tužilaštvo reagovalo je u ponedjeljak nakon što se tokom vikenda proširila fotografija sa otkrivanja spomenika u Čapljini Slobodanu Praljku, bivšem vojnom zvaničniku HVO-a koji je preminuo nakon što je popio otrov tokom izricanja presude kojom je proglašen krivim za zločine u Hercegovini.

Na fotografiji se vidi spomenik s likom Praljka isklesanom na kamenu na kojem je napisano: “Praljak, hrvatski general”, mjesto i godina rođenja: “Čapljina, 1945.” te godina i mjesto smrti: “Den Haag, 2017”.

U posveti na kamenu je napisano: “Kad utihne pravda i zaplešu demoni, ratnik ne kleči i nikog ne moli. Za ideale životom diše posljednji dah”.

U videu koji je dostupan na društvenim mrežama može se čuti govor fratra koji je blagoslovio ovaj spomenik.

“Niko za muslimanski narod u svakom pogledu za vrijeme rata nije učinio koliko je učinio general Praljak”, rekao je.

Niko iz Biskupije u Mostaru i Župe Čapljine nije odgovorio na pozive Detektora ni novinarske upite do objave ovog teksta.

Predsjednik Udruženja logoraša Mostar Emir Hajdarević kazao je za Detektor da je razočaran radom pravosuđa u Bosni i Hercegovini, te da očekuje da će Tužilaštvo nakon izvjesnog perioda reći da su “NN” osobe postavile taj spomenik.

“Žrtve apsolutno ne vjeruju ovakvom Tužilaštvu, niti institucijama koje trebaju da provode pravdu u BiH, oni je ne provode, nažalost, jer su pod utjecajem dnevnih politika”, kazao je.

Haški tribunal je u novembru 2017. osudio Praljka s petoricom drugih visokih zvaničnika takozvane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju 20 godina. Praljak je bio nekadašnji načelnik Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane. Tokom izricanja presude, Praljak je popio otrov i preminuo istog dana.

Izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je u julu 2021. nametnuo bivši visoki predstavnik, osim zabrane negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kažnjivo – s najmanje tri godine zatvora – postalo je i dodjeljivanje priznanja, nagrada, spomenika ili bilo kakvog podsjetnika osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Podizanje spomenika Praljku za Hajdarevića je odraz stanja u državi u kojem se veličaju ratni zločinci, a žrtve se ponižavaju.

“Hercegovina je vrlo često zaboravljena i ono što radi dnevna politika na tom prostoru. Živimo u vremenu da je zločinac heroj, a žrtva nešto drugo… Ovo je ponovo jedan zločin nad žrtvama Hercegovine počinjen u Čapljini, koja je poznata po zločinima Gabela, Silos. Nijedan od tih logora nije procesuiran i zato se sve ovo radi”, kazao je Hajdarević i dodao da će zbog neprocesuiranja zločina u Hercegovini ovakvih slučajeva biti sve više.

Detektor nije mogao dobiti komentar policije Hercegovačko-neretvanskog kantona niti lokalnih vlasti u Čapljini.