Institut za ekonomiju i mir (IEP) objavio je novo izdanje Globalnog indeksa mira, analize koja rangira 163 zemlje prema nivou sigurnosti i stabilnosti. Indeks se temelji na 23 pokazatelja, uključujući broj poginulih u sukobima, učestalost nasilnih protesta, percepciju kriminala i utjecaj terorizma na svakodnevni život.

Najopasnija mjesta na svijetu

Prema podacima za 2025. godinu, Rusija je proglašena najnesigurnijom državom svijeta. Slijede je Ukrajina i Sudan, koje su također zahvaćene ratovima, političkom nestabilnošću i humanitarnim krizama.

Globalno stanje mira ponovo je pogoršano – za 0,36 posto u odnosu na prošlu godinu. Ovo je 13. pogoršanje u posljednjih 17 godina. Mir se smanjio u 87 država, dok je 74 zemlje zabilježilo poboljšanje.

S druge strane ljestvice, Island ostaje najmirnija država na svijetu, ispred Irske, Austrije, Novog Zelanda i Švicarske. Zapadna i Središnja Evropa ponovno je ocijenjena kao najstabilnija regija, ali i ona bilježi silazni trend uslijed porasta vojne potrošnje nakon početka rata u Ukrajini.

Bosna i Hercegovina: Lagani pad

Bosna i Hercegovina zauzela je 59. mjesto, koje dijeli s Madagaskarom. Ukupna ocjena iznosi 1.895, što je pad za tri pozicije u odnosu na prošlu godinu.

BiH pripada regiji Zapadne i Središnje Europe, koja je i dalje najmirnija u svijetu, ali je u prethodnih godinu dana zabilježila pad nivoa mira od 0,57 posto. U izvještaju se navodi da je glavni razlog – povećana militarizacija, rast vojnih budžeta i ulaganja u obranu.

U istoj regiji Island prednjači kao najmirnija država, dok je Francuska najlošije rangirana u Europi zbog političkih tenzija i visokog nivoa militarizacije.

Sukobi prelaze granice

Izvještaj upozorava na sve izraženiju “međunarodizaciju sukoba” – čak 78 država učestvuje u oružanim sukobima izvan vlastitih granica. Ističe se da svijet ulazi u “doba globalne fragmentacije moći” u kojem se nadmeću SAD, Kina i novi regionalni centri poput Indije, Turske ili Irana.

Broj država koje imaju “značajan utjecaj” u tuđim sukobima porastao je na 34 – dok ih je 1970-ih bilo samo šest.

Vojni budžeti rastu, ulaganja u mir opadaju

Trend smanjenja militarizacije, prisutan gotovo 20 godina, zaustavljen je. Čak 106 zemalja pogoršalo je rezultate na ovom polju.

Više od 74 % globalnih troškova povezanih s nasiljem odlazi na vojnu potrošnju.

Ulaganja u mirovne misije i izgradnju mira pala su na 0,52 % vojnih izdvajanja.

Broj mirovnih vojnika u svijetu smanjen je za 42 % u posljednjih deset godina.