Ustavni sud Slovenije presudio je da je dio člana Zakona o cestovnom prometu u suprotnosti s Ustavom uz navode da činjenica da se pojedinac slaže s rezultatom alkotestiranja ne doprinosi dokazivanju prekršaja.

Prema članku 107. stavu 2. Zakona, rezultat testa indikatorom ili alkotestom, koji nije mjerni uređaj, već manje pouzdano sredstvo za brzo utvrđivanje prisutnosti alkohola u izdahnutom zraku, smatra se dovoljnim dokazom o stupnju alkoholiziranosti ispitanika, pod uvjetom da se ispitanik slaže s tim rezultatom. Ako se ispitanik ne slaže s rezultatom, osuda za prekršaj sudjelovanja u cestovnom prometu pod utjecajem alkohola ne može se temeljiti isključivo na tom rezultatu. Dodatni test mora se provesti pouzdanom metodom koja može dovesti do drugačijeg rezultata - čak i onog koji je povoljniji za ispitanika.

Kako Ustavni sud utvrđuje, iz zakona proizlazi da ispitanik, izjavom da se slaže s rezultatom indikatorskog testa, daje odlučujući doprinos svojoj osudi za prekršaj. Time priznaje postojanje inkriminirajuće činjenice, odnosno da koncentracija alkohola u njegovom tijelu prelazi zakonski dopuštenu razinu ili da je onakva kakvu pokazuje indikator, a istovremeno odustaje od utvrđivanja alkoholizma pouzdanom metodom.

Međutim, Ustavni sud ističe da pojedinac nema dovoljno informacija i znanja da bi mogao potvrditi ispravnost pozitivnog rezultata testa s indikatorom. Pojedinac može znati je li konzumirao alkohol prije testa, koju vrstu i količinu alkohola je konzumirao, kada se to dogodilo, je li konzumirao hranu prije, tijekom ili nakon konzumiranja alkohola, jesu li mu kognitivne sposobnosti oštećene i slično, ali ne može sve čimbenike koje poznaje prevesti u točnu koncentraciju alkohola u svom tijelu, što je osnova za prekršajnu kaznu.

Slijedom toga, njegova izjava da se slaže s pozitivnim rezultatom indikatorskog testa nije izjava koja bi na bilo koji način mogla doprinijeti dokazivanju prekršaja iz članka 105. Zakona, te stoga nije zaštićen povlasticom protiv samooptuživanja.

Osim toga, prema upozorenjima struke, indikatori alkohola koji se u praksi koriste za ovaj test manje su pouzdani i mogu pokazati lažno negativan ili lažno pozitivan rezultat. Iz navedenih razloga, rezultat indikatorskog testa - za razliku od rezultata alkotesta (koji također mjeri količinu alkohola u izdahnutom zraku, ali je točniji) i rezultata vještačenja - sam po sebi ne može biti dovoljan da se utvrdi da je ispitanik imao više alkohola u tijelu nego što je zakonom dopušteno, te da je time ispunio zakonski uvjet za prekršaj.

Prema Ustavnom sudu, pozitivan rezultat alkotestiranja i suglasnost ispitanika s tim rezultatom ne zadovoljavaju ustavni standard dokazivanja potreban za osudu za prekršaj.

-Drugi stav člana 107. Zakona - koji u slučaju suglasnosti ispitanika s pozitivnim rezultatom testa ne predviđa provođenje dodatnih pouzdanih testova, čime ukazuje na to da je razina alkoholiziranosti dovoljno utvrđena - stoga zadire u pretpostavku nevinosti prema članu 27. Ustava“, naveli su ustavni suci u svojoj odluci.

Državni zbor (parlament) mora otkloniti utvrđenu nesuglasnost u roku od godinu dana. Ustavni sud nije odlučio ukinuti neustavnu odredbu, jer bi se time ukinula zakonska regulacija posljedica pozitivnog rezultata testa alkotestom i uspostavila bi se zakonska regulacija prema kojoj bi policija uvijek morala naložiti alkotestiranje ili vještačenje radi dokazivanja prekršaja.