Mještani ovog sela koji se više od dvije godine bore protiv iskopavanja uglja na 300 metara udaljenog od njihovih kuća, kažu da je stanje nakon odlaska mehanizacije katastrofalno, jer su se već nakon prvih kiša pokrenula klizišta i stvorilo veliko blato.

Nekadašnje njive i šume raskopane za potrebe eksploatacije uglja pokrivene su zemljom, ali ona nije riješila ništa, jer je obližnji potok već počeo da je odnosi.

U video materijalima koji su snimljeni iznad nekadašnjeg rudnika u ovom selu vidi se sva šteta nanesena eksploatacijom uglja.

Mještanin Zoran Ninić, jedan od najglasnijih boraca protiv otvaranja rudnika u nekada nedirnutoj prirodi na Kozari, kaže da je u pokušaju da napravi snimke trenutnog stanja u ovom selu ostao bez čizama koje mu je progutalo blato.  

“To najbolje ilustruje stanje u našem selu. Dok smo pokušavali da snimimo, upao sam u blato i nisam mogao drugačije da izađem nego da ostavim čizme. Stanje je katastrofalno. Tačno je, nema više kopanja u rudniku, a navukli su sloj zemlje da ga pokriju. Nije to ni blizu rekultivacije, ali jesu nešto poravnali“, priča Ninić, prenosi Capital.

Kaže da je kopanje okončano i da više u selu nema nijedne mašine niti vage za ugalj. Dignut je šljunak tamo gdje je bio pristupni put za mehanizaciju, a nasuta je zemlja.

“Povađene su i cijevi koje su postavili za potok. Gore iznad potoka, ima neka njiva, tu su i dalje ostale velike hrpe zemlje. Vjerovatno će tako i ostati. Ovo što su sad poravnali i navukli zemlju već se osipa, kreću klizišta i nose puno zemlje kroz potok“, priča Ninić.

Kraj rudnika koji je otvoren samo na dvije godine potvrdio je za CAPITAL predstavnik ove kompanije Srđan Klječanin Rufi, koji je rekao da su tamo iskopali šta su imali. Međutim, on tvrdi da je zemljište vraćeno u prvobitno stanje.

“Mi smo sa rudnikom Bistrica sve završili i zemljište je vraćeno u prvobitno stanje. Mnogo je ljepše nego što je izgledalo. Tako je već duže vrijeme. Mi smo to završili i mislim da smo čak i dobili od Ministarstva energetike i rudarstva rješenje da je zatvoren rudnik“, rekao je Klječanin.

Objašnjava da je zahtjev za zatvaranje rudnika odavno predat, da su izlazile komisije na teren i da je ostalo možda samo da se zatvori papirologija.

Inače, “Drvo-export” je u maju 2023. godine podnio Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije uglja lignita na ležištu Bistrica na 9,5 hektara površine na kojoj je već osam mjeseci izvodio radove.

Takozvana nulta situacija, stanje prije početka kopanja nikada nije utvrđeno, jer je kopanje počelo mnogo ranije nego što je najavljeno i prije dobijanja koncesije, ali su vlasti i inspekcije ignorisale sve pozive, proteste i tužbe mještana, pa i odluku Skupštine grada Prijedora da se obustavi kopanje.

Inspekcije tako nisu primjećivale ogromne hrpe uglja i jalovine na lokalitetu Bistrica, a policija je obezbjeđivala prolaz kamionima natovarenim ugljem i sklanjala građane koji su mjesecima protestovali.

U oktobru 2024. godine Okružni sud u Banjaluci poništio je tu ekološku dozvolu po tužbi Centra za životnu sredinu i oko 30 mještana.

Pred sudom je dokazano da ekološka dozvola Ministarstva za građevinarstvo, prostorno uređenje i ekologiju Republike Srpske izdata u januaru te godine nikako nije mogla da bude zakonita, zato što je potpisana punih osam mjeseci nakon što je počela eksploatacija.

Sud je prihvatio službeni navod da se sa radovima i eksploatacijom počelo prije nego što je podnesen zahtjev za izdavanje ekološke dozvole i prije nego što je data koncesija.

Ovaj ugovor zaključen je u septembru 2023. godine, osam mjeseci nakon što je počela eksploatacija uglja. Ministarstvo energetike i rudarstvo odobrilo je tada upotrebu rudarskog objekta na ležištu “Bistrica” da eksploatišu ugalj u komercijalne svrhe i da uplaćuju koncesionu naknadu za eksploataciju u visini od 2,6 KM po toni eksploatisanog uglja.

Ništa bolja situacija nije ni u Bukovoj Kosi, udaljenoj nekoliko kilometara od Bistrice, na kojoj iskopavanja još uvijek traju, ali je razmjera katastrofe gotovo ista. Aktivista Miroslav Stakić kaže da je na lokalitetu Veliko Palančište sve razvaljeno i u haosu, a nedavne kiše su pokrenule klizišta.

“Pokušali su da saniraju pokrenuto klizište, umili su to i malo zatrpali neravnine nastale od klizanja zemlje. Međutim, nije pomoglo. Mogu sa sigurnošću da kažem da će posljedica i problema biti u narednih 20 godina.

Što se tiče samog rudnika na Bukovoj Kosi, mislim da im je iskopavanje na minimumu, ali je fokus na utovaru u kamione koji idu prema Obrenovcu. Depoe koje su napravili ne mogu isprazniti ni za tri četiri mjeseca“, kaže Stakić.