Nedostatak jasno propisanih sankcija i kaznenih odredbi za krešenje zakonskog rješenja o nesaradnji sa Institucijom ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine uveliko otežava brže i efikasnije djelovanje po prigovorima i žalbama. 

Naime, Zakonom o ombudsmenima za ljudska prava Bosne i Hercegovine propisana je jasno obaveza vlasti i institucija da sarađuju sa Institucijom ombudsmena za ljudska prava BiH, ali ne i ko će i na koji način sankcionirati one koji to ne čine. 

Tako je Zakonom o ombudsmenima za ljudska prava BiH u Poglavlju VI koji se odnosi na saradnju sa ombudsmenom jasno navedeno.

- Organi vlade obavezni su da Instituciji pruže odgovarajuću pomoć u istrazi i vršenju kontrole. U vrijeme istrage ombudsmen ima pristup bilo kojem organu vlade u cilju provjere traženih informacija, obavljanja ličnih razgovora i razmatranja potrebnih spisa i dokumenata. Ombudsmenu ne smije biti odbijen pristup spisima ili administrativnim dokumentima ili drugim dokumentima koji se tiču aktivnosti ili djelatnosti koja je pod istragom, bez prejudiciranja odredbi člana 28. ovog zakona, navodi se u zakonskim odredbama.

Urgencija i upozorenje u vidu preporuke

No, Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH nema efikasnih mehanizama da natjera organe vlasti i institucije na saradnju i dostavljanje traženih izjašnjenja po žalbama. 

Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine u slučaju izostanka saradnje pojedincu i instituciji koja to čini šalje urgenciju kao i upozorenje u vidu preporuke da uspostavi saradnju, te ako to i dalje ne čini onda obavještava nadležno tijelo koje je nadređeno onome ko krši zakonske odredbe obavještavajući ga da se to čini. 

- Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine, jasno su propisana kaznena djela za koja je nadležno Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine. O obvezama suradnje sa institucijom Ombudsmana za ljudska prava BiH i postojećim zakonskim mehanizmima i pravnim lijekovima daje Ured Ombudsmana, stoji u odgovoru Tužilaštva Bosne i Hercegovine dostavljenog "Slobodnoj Bosni", na pitanje da li je ta institucija ikada postupala po prijavama za odbijanje saradnje institucija vlasti u Bosni i Hercegovini sa Institucijom ombudsmena za ljudska prava BiH u smislu krešenja Zakona o ombudsmenima za ljudska parava BiH.

Brojne pritužbe građana širom Bosne i Hercegovine upravo Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine odnose se i na kršenje zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. 

No, situacija ni u ovom slučaju kršenja zakona nije ništa bolja, jer nakon što ne dobije odgovor građaninu, nevladinoj organizaciji ili instituciji koja je za to uskraćena ne preostaje ništa druge nego da pokrene sudski postupak kod nadležnog suda u Bosni i Hercegovini. 

- Primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZSPI) BiH detaljno je objašnjena u zakonu, kao i mogućnosti pravnih lijekova i pokretanja tužbi i sporova, te ne spada u domen krivičnog prava, naveli su iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine na pitanje da li su se toj instituciji ikada obraćale osobe ili institucije uskraćene za podatke s ciljem pokretanja aktivnosti zbog krešnja tih zakona.

Slučaj Stanivuković

Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine potvrdila je da su uputili urgencije gradonačelniku Banja Luke Drašku Stanivukoviću da postupi po preporukama ombudsmena za ljudska prava. 

Ukoliko gradonačelnik i dalje bude odbijao saradnju sa ombudsmenima za ljudska prava o tome će biti obaviještena Skupština Grada Banja Luke. 

U posljednjih nekoliko mjeseci Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine uputila je čak šest preporuka gradonačelniku Banja Luke Drašku Stanivukoviću da po njihovom prijemu uspostavi saradnju sa Institucijom ombudsmena na način propisan Zakonom o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, i da dostavi izjašnjenje na navode iz žalbi.

Gradonačelnik Banja Luke je tako čelni čovjek lokalne zajednice kojem je u Bosni i Hercegovini u veoma kratkom roku najviše ukazano na povrede Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH, ali i Zakona o pristupu informacijama RS-a.

Stanivuković se na sve dostavljene preporuke oglušuje i jednostavno niti želi da uspostavi saradnju sa Institucijom ombudsmena za ljudska prava BiH niti da dostavi tražene dokumente i informacije.

Uprkos svemu Stanivuković na brojne žalbe i povrede prava građana Banja Luke koji su se obratili Instituciji ombudsmena za ljudska parava BiH ne dostavlja tražene podatke čime ometa završetak istraga i slučajeva.

(A.T.)