Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, milionima maraka poreskih obveznika platio je ukidanje američkih sankcija, sebi, svojim potomcima, rodbini i prijateljima, usput kod Trumpove administracije igrajući na kartu koja danas gotovo sigurno dobija – „zaštita kršćana od muslimanskog fundamentalizma“.

Dodik nastavlja sa širenjem rasne, vjerske i nacionalne netrpeljivosti, ali ni njegovi američki lobisti, mahom osuđeni kriminalci poput Roda Blagojevića, desničari i teoretičari zavjere poput Lare Logan, također bliski Donaldu Trumpu, još uvijek nisu dovršili posao.

No, iza scene odvija se nova politička drama. Naime, „Slobodna Bosna“ u nekoliko navrata upozoravala je na znakovite istupe iz redova Čovićevog HDZ-a u kojima se sve češće spominje uspostava trećeg entiteta. I sam Dragan Čović, lider HDZ-a, u nekoliko je navrata spominjao preustroj Bosne i Hercegovine i tri federalne jedinice, te novi zaokret američke politike prema Bosni i Hercegovini.

ZVONO NA UZBUNU

I, to naravno, nije slučajno.

Naime, Dragan Čović koristi svaku priliku da lobira preko svojih ljudi, bliskih američkom predsjedniku Trumpu, upravo za takav preustroj Bosne i Hercegovine. Glavna veza Čovića s američkim lobistima je HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko, preko koje ide sva interna komunikacija, a s druge strane Velike Bare je glavni Čovićev adut u ovoj priči – Amerikanac hercegovačkih korijena Max Primorac.

Primorac, inače Senior Research Fellow u „The Heritage Foundation Margaret Thatcher Center for Freedom“, zadužen je za globalni razvoj, utjecaj na svjetsku politiku i ekonomiju, međunarodnu religijsku slobodu, humanitarnu pomoć, te kritiku međunarodnih programa razvoja.

MAX PRIMORAC

Prije nego što je radio u američkoj vladi, Primorac je sudjelovao u radu civilnog društva u regiji bivše Jugoslavije: osnovao je i vodio nekoliko desničarskih organizacija.

U razdoblju 2003–2008 imao je istaknute uloge u State Departmentu, bio je „Senior Advisor“ iliti savjetnik u Uredu tajnika i zamjenik direktora za rekonstrukciju u Iraku.

Od 2018. nadalje radio je u USAID-u gdje je vodio Ured za humanitarnu pomoć, djelovao kao izvršni savjetnik za Bliski istok, bio je zastupnik potpredsjednika SAD-a u Iraku za inicijativu vraćanja vjerskih manjina nakon rata.

Nakon toga je prešao u Heritage Foundation u kojoj trenutno radi, te se bavi publikacijama i analizama međunarodne politike.

BiH CIJELA – IZ TRI DIJELA

Također, vodi i savjetodavne poslove za privatni sektor: korporacije iz telekomunikacija, energetike, sigurnosti, infrastrukture, te je savjetovao vlade u post-konfliktnim regijama.

Primorac je pisao brojne komentare i izvještaje za Heritage Foundation, uglavnom negativne po Bosnu i Hercegovinu.

Primorac često nastupa na međunarodnim skupovima i drži govore u zemljama poput Francuske, Belgije, Italije, Hrvatske, Ukrajine...

Njegove analize pretežno imaju konzervativni pristup: fokus na tržišnim rješenjima, skepticizam prema velikim međunarodnim pomoćnim programima i naglasak na suverenitet država i slobodu – tipično za Heritage-ovu političku orijentaciju.

MAX PRIMORAC I ŽELJANA ZOVKO

Primorac, inače Amerikanac hercegovačkih korijena, zaslužan je i za za gašenje USAID-a, a danas kod Trumpve administracije lobira za ukidanje OHR-a i smjenu visokog predstavnika Christiana Schmidta.

U govoru 8. jula ove godine pozvao je Donalda Trumpa na novi preustroj Bosne i Hercegovine.

Naime, Max Primorac objavio je novu političku analizu za američki konzervativni think tank Heritage Foundation, pozivajući administraciju Donalda Trumpa na radikalnu promjenu američke politike prema Bosni i Hercegovini.

Primorac predlaže mjere koje u velikoj mjeri reflektiraju zahtjeve političkih elita iz bh. entiteta Republika Srpska i HDZ-a BiH – ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR), eliminaciju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, preustroj države u tri etničke jedinice i potpunu marginalizaciju ideje o građanskoj BiH.

NAPAD NA KONCEPT GRAĐANSKE DRŽAVE

U samom uvodu Primorac navodi da je “projekt izgradnje države” u BiH propao, unatoč milijardama dolara američke i europske pomoći od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Glavni krivac, prema njemu, jeste OHR, kojeg opisuje kao “imperijalnog namjesnika” s “gotovo totalitarnim ovlastima”. On poziva američku administraciju da u Sarajevu sazove sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira i povuče podršku Bonskim ovlastima, čime bi OHR izgubio legalni osnov za daljnje djelovanje.

Primorac otvoreno negira koncept građanske države, tvrdeći da “fikcijski bosanski identitet” služi za favoriziranje Bošnjaka nad Hrvatima i Srbima. Smatra da pokušaji da se BiH pretvori u centraliziranu državu “na osnovu građanskog principa ‘jedan čovjek, jedan glas'” predstavljaju prijetnju suverenim pravima Hrvata i Srba, te poziva SAD da prestanu financirati organizacije koje promoviraju takve reforme.

Posebnu pozornost posvećuje Ustavnom sudu BiH, u kojem, kako navodi, “tri strana suca koje bira Europski sud za ljudska prava odlučuju ključne političke sporove”. Tvrdi da ti suci sistemski podržavaju centralističku, probošnjačku agendu i poziva da im se što prije ukine financiranje kako bi se otvorio put za njihovo uklanjanje iz pravnog sistema.

Primorac predlaže potpunu ustavnu reorganizaciju BiH – uspostavljanje tri federalne jedinice, po uzoru na Švicarsku ili Belgiju – za Bošnjake, Hrvate i Srbe. Time bi se, kako tvrdi, osigurala politička stabilnost, smanjila birokratija i otvorila vrata ekonomskom razvoju. On ovu reformu vidi kao način da se, navodno, marginaliziraju radikalni elementi i osigura dugoročni mir.

„LEGITIMNO PREDSTAVLJANJE“ PO AMERIČKOM RECEPTU

Jedan od ključnih zahtjeva koje Primorac ističe jeste “obnova glasačkih prava Hrvata”, koje smatra ugroženim zbog “bošnjačkog preglasavanja”. U tom kontekstu iznosi tvrdnje da je broj Hrvata u BiH opao za 62 posto od 1991. godine, te da SAD trebaju izvršiti diplomatski pritisak na bošnjačke lidere kako bi se izmijenio Izborni zakon u skladu s presudama domaćih i europskih sudova – zahtjev koji godinama ističe Čovićev HDZ.

U izvještaju se oštro kritizira i djelovanje Američke ambasade u Sarajevu, posebno bivšeg ambasadora Murphyja koji je, kako tvrdi Primorac, “nametnuo zakon o plinu bez suglasnosti Hrvata”, centralizirajući energetsku infrastrukturu u korist BH-Gasa, čime su, kako kaže, onemogućeni projekti u hrvatski većinski naseljenim krajevima.

Jedan od ključnih narativa Primorčeve analize jeste strah od radikalizacije Bošnjaka i njihovih veza s Iranom, Muslimanskom braćom i bivšim mudžahedinima.

“Rat u Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih vidio je dolazak islamskih džihadista koji su, svježe stigli s rata u Afganistanu protiv Sovjeta, pomagali muslimanske snage – uključujući i one povezane s planiranjem napada 11. septembra, poput Khalida Sheikha Mohammeda. Mnogi strani mudžahedini ostali su u zemlji. Iranska Revolucionarna garda (IRGC) uspostavila je dugoročne veze s bošnjačkim liderima, posebno onima u obavještajnim službama. Trideset godina kasnije, te veze i dalje postoje, budući da su muslimanski lideri u BiH obnovili ratne veze s Iranom i Muslimanskom braćom, dok je istovremeno došlo do radikalizacije kroz godine stranog finansiranja radikalnih imama”, navodi Primorac.

Čovićev američki lobist sve vrijeme kod Trumpove administracije snažno zagovara uspostavu trećeg entiteta, a da su stvari u poodmakloj fazi, potvrdio je nedavno Milorad Dodik na sastanku s Draganom Čovićem u Banjoj Luci.

Dodik, čiji je jezik često brži od pameti, „izletio“ je pred novinarima da Hrvati zaslužuju treći entitet te da on nema ništa protiv toga, a Čović je to, naravno, mudro prešutio. Na koncu, sasvim je jasno u kojem pravcu se sve kreće, a prema izvorima „Slobodne Bosne“, uz Čovića i Željanu Zovko, značajnu ulogu igra i premijer Hrvatske Andrej Plenković, također blizak s Maxom Primorcem. Hoće li Čović preko Primorca uspjeti ostvariti planove i uz pomoć Trumpove administracije pokrenuti konačnu razgradnju Bosne i Hercegovine, ne ovisi samo o lideru HDZ-a. Dok vrijeme curi, na ispitu su institucije Bosne i Hercegovine...

(M.I.)