Novo zakonsko rješenje o zaštiti potrošača, usklađeno sa standardima Europske unije, donosi brojne novine, ali i jasno postavljene okvire u smislu snažnije transparentnosti prilikom formiranja cijena. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević o ovome govorio je za Večernji list.

Među ostalim, građani će moći dobiti informacije o prosječnoj cijeni nekog proizvoda u posljednjih mjesec dana, a cilj je stati na kraj lažnim popustima. Osim toga, uvode se i digitalne cijene, što znači da bi u prošlost trebale otići situacije s kojima smo se susreli svi, a to je da na polici imamo jednu cijenu, a na blagajni drugu. Uz navedeno, ministar Hasičević je potvrdio i kako će potrošači moći putem određene aplikacije, unošenjem bar-koda, QR koda ili 2D bar-koda, doći do svih informacija o pojedinom proizvodu, počevši od njegovih sastojaka ili pak karakteristika, pa do načina upotrebe.

Dotaknuli smo se i teme neradne nedjelje u trgovini, odnosno rješenja koje je mnogim obiteljima donijelo dobre vijesti, dok su se katastrofične najave o velikom padu prometa i broja zaposlenih pokazale neutemeljenima. Drugim riječima, neradna nedjelja pokazala se uspješnim potezom.

- Svakodnevno dobivamo poruke od njih uz riječi hvale i nadu da politički pritisci kojima smo izloženi neće utjecati na neradnu nedjelju i zasigurno mogu kazati - neradna nedjelja ostaje -poručio je.

U fokusu rada vašeg resora zasigurno je i novo zakonsko rješenje o zaštiti potrošača. Što su njegove ključne odredbe?

- Novi zakon, usklađen sa standardima Europske unije, donosi veći stupanj zaštite građana, veću transparentnost pri formiranju cijena i kontrolu lažnih popusta – i to u trenutku kada Federacija još funkcionira po zastarjelom zakonu iz 2006. godine.

To je veoma bitan zakon, europski. Mislim da će biti jedan od boljih u regiji i u tom smo zakonu posebnu pozornost posvetili transparentnosti formiranja cijena. Trgovac bi trebao dati, a kupac imati podatak o tome koja je bila prosječna cijena u proteklih 30 dana kako bi se lažne popuste kontroliralo. Mi smo i tim zakonom predvidjeli dostavljanje razlike u cijeni Federalnom ministarstvu trgovine. Zakon će omogućiti oblike digitalnog narativa, počinjući od same identifikacije proizvoda koji se može naći u legalnoj prodaji, tako da će svaki potrošač unošenjem bar-koda, QR koda ili 2D bar-koda - Digital link (obvezan u EU od 2027.) u određenu aplikaciju ili na određenoj web-stranici moći provjeriti o kojem proizvodu je riječ, kakve su mu karakteristike, način upotrebe, sirovinski sastav, digitalno jamstvo, upute za upotrebu te mjesto na kojem se taj proizvod može naći i kupiti.

Digitalne cijene, koje trenutačna legislativa ne poznaje, olakšat će kako trgovcima tako i potrošačima u smislu da će cijena označena na polici biti odraz cijene iz sustava koji koristi trgovac, tzv. ERP, i u povijest će otići ručno mijenjanje cijena na policama, a što je uglavnom bio uzrok nejednakosti cijene na polici i na POS blagajni, kao i provjera cijena na prodajnom mjestu na za to specijaliziranim uređajima, tzv. price checkerima.

Zakon će omogućiti digitalnu deklaraciju sa svim zakonom propisanim elementima, što će omogućiti potrošaču da skeniranjem QR koda, 2 D bar-koda - Digital link proizvoda iz udobnosti svoga doma može doći do svih bitnih informacija o proizvodu. Ovo će također pomoći inspektorima u kontroli deklaracija proizvoda koji se nalaze u legalnoj prodaji.

Zakon bi trebao omogućiti digitalne kanale prijave reklamacije putem web-platformi FUZIP-a i ŽUZIP-a, a što će inspekcijama omogućiti praćenje koji se to proizvodi najviše reklamiraju na tržištu. To će omogućiti ciljane kontrole na terenu. Ostavit će mogućnost zakonski propisanog čuvanja podataka te praćenje što je trgovac uradio po pitanju reklamacije. Tako će se omogućiti transparentno praćenje procesa zaštite potrošača od trenutka prijave reklamacije do njezina krajnjeg cilja. Ovaj zakon ne samo da modernizira sustav zaštite potrošača već ujedno digitalizira cjelokupan lanac trgovine - od formiranja cijene do praćenja reklamacija. Njegova važnost je dvostruka: europska harmonizacija – BiH se time približava standardima jedinstvenog tržišta EU-a. Tu je i digitalna transparentnost – građani prvi put dobivaju alate da u realnom vremenu provjere informacije o proizvodima i cijenama. U konačnici, time Federacija BiH postaje regionalni lider u digitalizaciji trgovine i zaštiti potrošača u 21. stoljeću.

Unatoč nekim predviđanjima, vidljivo je kako neradna nedjelja nije donijela katastrofične scenarije. Kakvi su pokazatelji u smislu zaposlenosti, kao i fiskalnog prometa?

- Kao što smo u više navrata objavljivali, nije došlo do drastičnog pada prometa ni do masovnog otpuštanja radnika u trgovini. S druge strane, zadovoljstvo radnika u trgovini što su konačno i oni mogli nedjeljom te blagdanima i praznicima provesti dan sa svojom djecom, obitelji i prijateljima je nemjerljivo. Svakodnevno dobivamo poruke od njih uz riječi hvale i nadu da politički pritisci kojima smo izloženi neće utjecati na neradnu nedjelju i ja zasigurno mogu poručiti - neradna nedjelja ostaje!

Razmišlja se o nekim modelima koji bi dopustili iznimke za rad nedjeljom. O čemu se radi?

- Mi smo nakon niza razgovora koje smo obavili s načelnicima lokalnih zajednica načinili prijedlog da se od neradne nedjelje izuzmu male trgovine ako će nedjeljom raditi vlasnik ili članovi njegove uže obitelji. Taj prijedlog je spreman i čekamo sjednicu Vlade FBiH, a potom ide u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.

Koliko je važno osnažiti svijest o značaju kupnje domaćih proizvoda?

- Itekako je važno, osobito kada se zna da BiH ovisi o uvozu, da je prehrambena industrija nedovoljna za potrebe domaćeg tržišta. Intenzivno radimo i na strategiji trgovine koja bi trebala biti gotova do kraja godine. Tu smo jedno poglavlje posvetili važnosti osnaživanja domaćih prehrambenih proizvođača.

Također, kroz udruge za zaštitu potrošača, koje su naši partneri i čiji rad sufinanciramo, nastojimo educirati potrošače o važnosti kupnje domaćih proizvoda. No, to je proces. Sjetite se samo koliko je trebalo vremena da upozorimo na važnost čitanja deklaracija na proizvodima. Ipak, pomaka ima.

Očekuje li se i neki novi oblik akcije zaključavanja cijena? Kolika je uloga inspekcije u kontekstu formiranja cijena?

- Kao što ste mogli svjedočiti, zaključavamo cijene osnovnih životnih namirnica s našim socijalnim partnerima već dvije godine. Kroz te naše akcije moglo se uštedjeti barem 50 KM po kupnji. I nije u pitanju samo ušteda na košarici proizvoda koji imaju zaključane cijene. Došlo je do sidrenja cijena i drugih proizvođača, ali i artikala iz te skupine proizvoda. No, riječ je o akcijama privremenog karaktera. Stoga smo planirali i intenzivno radimo na izradi digitalne aplikacije za osnovne životne namirnice u kojoj će kupac moći provjeriti gdje je proizvod najjeftiniji ili u kojim bi ga trgovinama košarica proizvoda koje preferira najmanje koštala. Također, moći će provjeriti cijene i u ostalim gradovima Federacije, po uzoru na našu FMT oil aplikaciju za cijene goriva, koju koriste deseci tisuća ljudi. Ovo je učinkovit način i razvoja konkurencije i osiguravanja transparentnosti cijena i koristan je alat kupcima prilikom odlučivanja gdje će kupovati.