Pitanje državne imovine ponovno je ovih dana aktuelizirano, jer je skupina zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine aktivirala novi prijedlog zakona. Ni ovom pokušaju nitko ne daje velike šanse za uspjeh, s obzirom na to da sličan prijedlog, upućen iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nije prošao krajem prošle godine. Da li je između dva maksimalistička prijedloga o titularima nad imovinom, o kojima nema suglasnosti ni politike ni struke, moguće treće rješenje?

Trebaju li država ili njeni entiteti da budu titular imovine koja je pod zabranom raspolaganja već 20 godina? Odgovor, ni ovoga puta, izvjesno neće dati Parlamentarna skupština, iako na to upućuju brojne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Put je sasvim jasan – da državni parlament ili donese zakon, što je u ovim aktuelnim političkim okolnostima vrlo teško očekivati da će se dogoditi u skorijoj budućnosti, ili da se ide u dodatnu regulaciju u okviru Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, kaže Albin Muslić, zastupnik SDP-a u PSBiH.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, ističe da zbog neriješenog pitanja državne imovine stoji ogromna vrijednost investicija.

„Nekih 15 milijardi eura investicija stoji zbog toga što nismo do kraja raščistili odnose kada je u pitanju Zakon o državnoj imovini. I mislim da s te strane treba biti vrlo jasan – to se mora jednostavno staviti u funkciju svih žitelja BiH, pogotovo tamo gdje se gradi javna infrastruktura.“

S druge strane, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, ponavlja da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom.

„Imovina je definitivno riješena Dejtonskim sporazumom. Mi smo se suprotstavili Christianu Schmidtu koji je htio da tu imovinu centralizuje. Ta imovina se neće centralizovati i na imovini će se očigledno raspasti BiH, čemu se očigledno približavamo.“

Član nekadašnje Komisije za državnu imovinu smatra da je rješenje između dva maksimalistička zahtjeva – dodjelom imovine jedinicama lokalne samouprave, što opet nailazi na otpor dijela pravne struke.

„Poljoprivredno zemljište u Bijeljini je bilo vezano za Bijeljinu, a ne za RS, i sasvim je normalno da lokalna zajednica po pravu korištenja ima pravo vlasništva na tome, jer u suštini život se odvija u lokalnim zajednicama, a na nivou države i entiteta mislim da se ipak manje“, kaže Mlađan Mandić, bivši pravobranilac BiH.

Pravni stručnjak Milan Blagojević se ne slaže.

„Prvo, nije dobro jer bi to bio zakon donesen na nivou BiH, a BiH nema ovlašćenje da donosi taj zakon. A drugo, time bi opet RS ono što je njeno prepustila lokalnim zajednicama.“

Blagojević smatra da preambula Ustava, u kojoj se poziva na ženevske principe uključujući i teritorijalno razgraničenje entiteta, daje za pravo entitetima da budu titulari državne imovine. Na tom tragu je i bivši predsjednik Ustavnog suda BiH, Zlatko Knežević, sada savjetnik ministra pravde RS, koji objašnjava šta bi zapravo morala biti imovina Bosne i Hercegovine.

„Ono što je Ugovorom o sukcesiji preneseno u vlasništvo BiH – to jeste BiH. Nemoguće je DKP pretvoriti diobom u entitetsko ili bilo koje drugo vlasništvo.“

Iniciranje nove rasprave o državnoj imovini moglo bi biti uvod u pokušaj omekšavanja zabrane raspolaganja, koje je u svom izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija nagovijestio visoki predstavnik Christian Schmidt, govoreći o prepreci investicijama i razvoju.