U samom sjedištu UN, danas će biti svečano ali i skromno otvoren spomenik “Cvijet Srebrenice”, cvijet koji je postao simbol stradanja bošnjačkog naroda u Podrinju.

O tome kako je nastala sama ideja o rezoluciji i cvijetu ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku za “Slobodnu Bosnu” je govorio Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.  

"Prije više od 13 godina dva udruženja, udruženje pokret majki enklava Srebrenice i Žepe i Udruženje žrtava i svjedoka genocida pokrenula su zajednički projekat pod nazivom: "STOP- negiranju genocida i holokausta, kroz taj projekat ostvareni su ogromini rezultati ova dva udruženja. Ideja o rezoluciji u generalnoj skupštini UN nastala je 15. januara 2019. godine u Ljubljani na obilježavanju godišnjice rezolucije usvojene u Parlamentu EU", kaže Tahirović.

Foto: Murat Tahirović

Zahtjev za usvajanje rezolucije, zvanično je predstavljen Generalnom sekretaru UN, gospodinu Gutteresu u martu 2019. godine i od devet zahtjeva koje je tada Munira Subašić predstavila generalnom sekretaru jedan je i cvijet Srebrenice.

Nakon usvajanja rezolucije stvoreni su zakonski preduslovi za postavljanje monumenta cvijet Srebrenice.

"Cvijet Srebrenice u parku UN biće podsjetnik svima koji dolaze u zgradu UN, dakle oni koji rade, oni koji odlučuju, posjećuju a to su milioni ljudi koji godišnje dolaze u zgradu, podsjetnik da zlo nije poraženo ali da jeste prepoznato u pojedincima u grupama pojedinaca koji su zlo činili drugom samo iz razloga što se drugačije zove", kaže Tahirović, te dodaje:

"Ovo jeste kraj jednog projekta koji je pokazao da možemo, znamo i uspjevamo kada djelujemo jedinstveno, organizovano sa istinom, hrabro i dostojanstveno."

Naš sagovornik kaže da su do ovog cilja došli svi zajedno, politika, dijaspora i nevladin sektor, te naravno majke Srebrenice.

"Naša politika i naša dijaspora i mi iz nevladinog sektora, a posebno majke Srebrenice na čelu sa Munirom Subašić i Kadom Hotić došli smo do ovog cilja. Nadam se da će i oni u BiH i u Srbiji konačno shvatiti da su činjenice neumoljive da su zločini počinjeni da je došlo vrijeme da se te činjenice i ti zločini prihvate, ne kao odgovornost naroda već kao svijest naroda", zaključio je on.

Autor ovog djela koje će ispred krovne svjetske organizacije ostati trajna poruka na ono što se te 1995. godine desilo u Bosni i Hercegovini, je priznati umjetnik Adin Hebib.

Otvaranje spomenika u New Yorku predstavlja i konkretnu primjenu Rezolucije o Srebrenici, usvojene u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija ranije je također potvrdio da je ovo nastavak primjene Rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

(S.G.)