Da nije bilo evropskog novca, ko zna koliko bi željezničkih pruga, vodovoda, vrtića, škola, sportskih dvorana, javnih bazena, posjetiteljskih centara, poučnih staza, zaštitnih nasipa… bilo (ne)izgrađeno. Kad su u pitanju evropski fondovi, Hrvatska je već godinama pri vrhu evropske liste, u top tri države članice Europske unije koje svoje javne investicije financiraju upravo iz tih sredstava, piše zagrebački Telegram.

Izvještaj Evropskog revizorskog suda, objavljeno u junu, potvrdilo je taj sveprisutni dojam: iz fondova koji su Hrvatskoj na raspolaganju bili odmah nakon ulaska u EU, finansirano je 69 posto svih javnih ulaganja u tom razdoblju – od deset eura uloženih u javne investicije, čak sedam je stizalo iz EU. Ispred Hrvatske bio je samo Portugal, s čak 90 posto, a u stopu ih je pratila Litvanija sa 67 posto. A to je bilo prije nego što je EU dogovorila masivni krizni fond za oporavak nakon pandemije.

Utjecaj kriznog fonda

Zahvaljujući Mehanizmu za oporavak i otpornost (RRF, odnosno Recovery and Resilience Facility), oslanjanje na evropske izvore finansiranja postalo je još izraženije – iz RRF-a Hrvatskoj je dosad uplaćeno oko 5,3 milijarde eura od raspoloživih deset milijardi. No, taj će krizni fond u sljedećoj godini prestati postojati i to će direktno utjecati na stopu rasta investicija u Hrvatskoj. To je, ukratko, procjena Europske komisije iz redovite jesenske ekonomske prognoze, objavljene ovog ponedjeljka, piše zagrebački Telegram.

Komisijine službe ističu da će ulaganja i dalje rasti, potaknuta povećanom apsorpcijom evropskih sredstava, posebno iz RRF-a. No, taj će postpandemijski fond tokom sljedeće godine prestati postojati. Stoga u Bruxellesu u naredne dvije godine i dalje očekuju nastavak rasta investicija, ali sporijim tempom jer će sredstva iz ovog kriznog fonda biti iskorištena.

Budžetski planovi Vlade potvrđuju da neka ministarstva planiraju isplate iz fonda za oporavak prema krajnjim korisnicima i tokom 2027. – nakon što ovaj fond de facto prestane postojati – jer će u državnom budžetu još ostati nepotrošenih sredstava. Iz Komisije su za Telegram potvrdili da je to moguće jer u uredbi o RRF-u nije preciziran krajnji rok za te isplate. Ali Vladini dokumenti pokazuju da će to biti sporadično, odnosno da bi većina novca trebala doći do krajnjih korisnika tokom 2026., a ne kasnije.

Potencijalni problemi

Stoga će se od 2027. na dalje ulagati uglavnom samo sredstva iz „običnih“ EU fondova koja se troše i sada, ali u debeloj sjeni fonda za oporavak – ne samo percepcijski. Kapaciteti državnih tijela zadnjih su godina upregnuti u korištenje novca iz kriznog pandemijskog fonda, pa je stopa iskorištenosti „običnih“ fondova prilično niska, posvuda u EU, ne samo u Hrvatskoj.

Prema zadnjim podacima koje je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU komuniciralo prema medijima, ugovoreno je tek nešto više od pola raspoloživog iznosa, a do krajnjih korisnika stiglo je manje od petine dostupnih bespovratnih sredstava. Rok za potrošnju tog novca je kraj 2029. No, iz Europske komisije upozoravaju na mogući problem – „potencijalna uska grla u opskrbi“, posebno u građevinarstvu, koja bi mogla „odgoditi apsorpciju sredstava EU“.

Iz perspektive Hrvatske ovo bi, stoga, moglo biti ključno razdoblje za korištenje evropskih sredstava kako bi država uhvatila razvojni korak s bogatijim članicama EU-a: evropski novac neće presušiti, ali ga više neće biti u ovim iznosima (jer pandemijski fond prestaje postojati), a kako će izgledati sljedeći EU budžet– i kakvu će šansu u njemu imati slabije razvijene ekonomije– o tome pregovori tek počinju, piše zagrebački Telegram.