Šest zemalja, dvije decenije nade i još uvijek na čekanju. Od 2003. godine se zemlje tzv. Zapadnog Balkana nadaju ulasku u Evropsku Uniju. Proces proširenja je blokiran, za neke proglašen „mrtvim“. Dva novinara porijeklom iz BiH, Krsto Lazarević i Danijel Majić, na njemačkom govornom području posebno poznati kroz svoj veoma omiljeni podcast Ballaballa Balkan, stoje skupa sa njihovom njemačkom kolegicom Franziskom Tschinderle i u ruci ponosno drže proizvod svog rada, knjigu „Zapadni Balkan u čekaonici Evropske Unije“, čiji je izdavač njemačka Savezna agencija za političko obrazovanje. Na njenoj prezentaciji u Berlinu, u prostorijama fondacije „Heinrich Böll", okupili su se brojni gosti koji se interesuju za ovu temu, iako je diskusija bila svojevrstan izazov. Jer ko će razumjeti šta se to dešava na tom nekom „divljem“ zapadu Balkana, šta ta odrednica uopše znači?

Franziska Tschinderle, ekspertica za Kosovo i Albaniju, objašnjava da ime Zapadni Balkan nije geografski pojam već više jedna vrsta stanja i da je taj naziv ustvari izmišljen. Istovremneno je to za zemlje regije, koje još uvijek čekaju na ulazak u „evropski klub odabranih“, dugoročan i veoma komplikovan proces.

Crna Gora najbliža cilju, Srbija mnogo dalje nego BiH

Krsto Lazarević, rođen u BiH, koji je za vrijeme rata s roditeljima izbjegao u Njemačku i danas radi kao novinar i publicista u Berlinu, je u ovoj knjizi „stručnjak“ za Srbiju i Crnu Goru. On detaljno objašnjava fenomen Srbije i njenog predsjednika Aleksandra Vučića, koji bez obzira na studentske proteste, odlazak na proslavu Dana pobjede u Rusiju na poziv ruskog predsjednika Putina, gušenje slobodnih medija u Srbiji etc., još uvijek, dobija podršku Evropske Unije.

„Njegova ambivalentnost je poznata, no čudi ambivalentnost čelnika EU-a i njihova podrška Vučiću. Srbija je podnijela zahtjev za pristup EU krajem 2009., od 1. marta 2012. ima status kandidata. Ona formalno ispunjava svoje zadatke i dobija novac iz fondova EU. Ali, kad će zbilja postati njena članica, to je teško predvidjeti.“, kaže Lazarević. Crna Gora, po njegovom mišljenju, ima najviše šanse da 2028. godine, postane 28. punopravna članica EU-a. To je cilj tamošnje vlade, koja pravi veliku kampanju upravo pod tim motom, dodaje on.

Danijel Majić, rođen u Njemačkoj, čiji su roditelji porijeklom iz nekadašnjeg Duvna, danas Tomislavgrada, objašnjava publici fenomen BiH, njeno Daytonsko uređenje, podjelu na entitete i ulogu visokog predstavnika, kojega naziva kraljem BiH. On BiH ocjenjuje „posebnim slučajem“. Majić, koji aktuelno radi za javni njemački servis Hessischer Rundfunk, tvrdi da BiH ima, upravo zahvaljujući Daytonskom sporazumu, najkomplikovaniji politički sistem na svijetu i da se on neće brzo promijeniti, jer nacionalističkim političkim partijama ne odgovaraju bilo kakve promjene. Istovremeno „poruka EU je da podržava BiH na njenom putu ka Evropskoj Uniji, ali da promjenu Ustava ne mogu donijeti političari EU već samo političari BiH.“

Kosovo je jedino koje nema status pridružnog člana, a neće ga uskoro ni dobiti jer 5 zemalja članica EU-a ne priznaje njegovu nezavisnost.

Albanija je na dobrom putu, Sjeverna Makedonija u ovom momentu, „žrtva“ tvrdnje francuskog predsjednika Macrona da EU ne može podnijeti nova proširenja sa Balkana.

Autori se u knjizi bave i Hrvatskom, objašnjavajući tamošnju političku situaciju i "teškim odnosom između premijera Andreja Plenkovića, zagovornika EU-a i predsjednika Zorana Milanovića, koji je veoma kritičan prema EU". „Hrvatska je u EU, ali EU ima među stanovništvom sve manje podrške jer je život postao daleko skuplji. Možda je najbolje rješenje za druge zemlje, ostati u svojstvu pridruženih članica, jer tu ima još mnogo novca koje se može dobiti“, zaključuje Majić.

Najveći problem odlazak mladih ljudi

Sva tri autora knjige se slažu u ocjeni da je najveći problem svih zemalja odlazak mladih ljudi u EU. „Ako Evropska Unija neće nama, eto nas njoj , to je poruka mladih, koji svoju perspektivu i bolji život traže i vide u EU“, kaže Lazarević. Sve zemlje muku muče sa nalaženjem radnika, posebno u  ugostiteljskoj, medicinskoj i građevinskoj branši.One postaju atraktivne za jeftinu radnu snagu iz drugih dijelova svijeta. Na pitanje iz publike, kako vide situaciju u regiji za 15 godina, Danijel Majić odgovara. „Da mi je prije 15 godina neko rekao da ćemo imati novi rat u Evropi, da će Velika Britanija napustiti Evropsku Uniju, da će doći do tako strašnog porasta desnoekstremnih snaga u cijeloj Evropi, pa i u svijetu, ja bih mu rekao da bi to za mene bio neki strašni košmar, iz kojeg bih želio da se što prije probudim. Možda u idućih 15 godina neće biti ni Evropske Unije. Nadam se naravno da se to neće desiti, ali to je pitanje, na koje niko nema odgovora", piše DW.