Rumunija je odustala od mogućnosti privremene nacionalizacije rafinerije Lukoil-Petrotel, zaključivši da državi nedostaje otprilike 200 miliona eura neposredne likvidnosti potrebne za ponovno pokretanje poslovanja pod javnom kontrolom.

Nakon političke i tehničke rasprave, vlada se umjesto toga odlučila za brzi, dvofazni proces prodaje koji će prisiliti rusku kompaniju da svoju rumunjsku imovinu stavi na tržište putem državno nadziranog natječaja. Promjenu strategije prvi je izvijestio Digi24, a kasnije su je potvrdili vladini izvori.

U središtu plana je rafinerija Petrotel u Ploieștiju, koja se zbog svoje strateške važnosti smatra najosjetljivijom komponentom u rumunjskom portfelju grupe. Objekt pokriva otprilike 20% potrošnje goriva u Rumuniji, što njegov neprekinuti rad čini ključnim za nacionalnu energetsku sigurnost. Vlada namjerava do 21. studenog usvojiti regulatorni akt koji će omogućiti da se rafinerija odmah stavi na prodaju, pod državnim nadzorom, kako bi se izbjegao poremećaj u opskrbi i ubrzao prijelaz na novog vlasnika.

Drugi regulatorni zakon, koji se očekuje do 13. decembra, definirat će mehanizam prijenosa za otprilike 300 benzinskih stanica Lukoila diljem zemlje. S mrežom raširenom diljem zemlje i radom pod različitim ugovornim aranžmanima, Bukurešt želi pravnu jasnoću kako bi se spriječila proceduralna uska grla i osigurao kontinuitet na tržištu.

Američke sankcije prisiljavaju

Kriza proizlazi iz američkih sankcija usmjerenih na Rosneft, Lukoil i desetke povezanih subjekata, nametnutih na temelju toga što Rusija pokazuje "nedostatak ozbiljne predanosti mirovnom procesu koji bi okončao rat u Ukrajini". Odluka američkog Ministarstva financija obvezuje grupu da do kraja studenog prekine međunarodne operacije. Za Rumuniju, koja je domaćin jedne od rijetkih europskih rafinerija Lukoila i velike distribucijske mreže, sankcije predstavljaju neposredan rizik od nestabilnosti opskrbe. Europske tvrtke koje nastave surađivati s ruskom grupom mogle bi se suočiti sa sekundarnim sankcijama - faktorom koji već utječe na financiranje, ugovore i logistiku.

Rumunska odluka da odustane od nacionalizacije i krene prema kontroliranoj i ubrzanoj prodaji odražava i strateški oprez i ekonomski pragmatizam. Vlada nastoji spriječiti poremećaje na tržištu, a istovremeno osigurati poštivanje međunarodnih sankcija i izbjeći dugoročnu fiskalnu izloženost.

U nadolazećim danima uspjeh dvofaznog plana ovisit će o brzini i jasnoći regulatornog okvira, sposobnosti privlačenja vjerodostojnih kupaca i sposobnosti rumunjskih vlasti da upravljaju tranzicijom bez ugrožavanja nacionalne sigurnosti opskrbe.