Mari-Žanin Čalić, istoričarka i profesorka na Univerzitetu „Ludvig Maksimilijan“ u Minhenu, se u članku za ZEIT Geschichte, istorijski magazin lijevo-liberalnog nedjeljnika Cajt, osvrnula na multireligijsku i multietničku tradiciju Sarajeva.

U pregledu istorije u kojem objašnjava tradiciju prisustva raznih verskih grupa na području današnje Bosne i Hercegovine, Čalić najviše prostora daje objašnjavanju međuodnosa vjerskih zajednica, ali i odnosa prema državi.

U tekstu naslovljenom „Jugoslovensko slomljeno srce“, pri čemu se misli na Sarajevo, Čalić, između ostalog, navodi Deutsche Welle ukazuje i na položaj islama u Jugoslaviji.

Čalić u tekstu zaključuje kako su se „raznolikost i tolerancija“ Sarajeva izgubili tokom rata i kako je većina stanovnika srpske i hrvatske nacionalnosti pobjegla iz grada tokom ili nakon borbi.

„Bosanski glavni grad se od opsade 'nacionalizuje' u bošnjačko-muslimanskom pravcu. Proživljeno nasilje učinilo je ljude svjesnijima etničko-religijske pripadnosti ili im je takav identitet uopšte tek nametnulo. Danas se većina stanovnika kreće gotovo isključivo u krugu pripadnika sopstvene etničke grupe. U svakodnevici su na važnosti izgubile tradicije uređenog suživota i međususjedstva. Samo manjina još njeguje staru naviku posjećivanja susjeda druge vjere za njihove praznike.“

Čalić primjećuje da „aktivno deklarisanje pripadnosti islamu i vjerska praksa u javnom životu“ sada igraju veliku ulogu i da je „Islamska deklaracija“ ponovo objavljena „uz pomoć poreskog novca“. To se, kako se navodi, „mnogim sekularno nastrojenim Bošnjacima ne sviđa“.

Ta atmosfera, navodi, privlači investitore iz islamskih zemalja kojima buđenje islama predstavlja poslovni model. Spominju se i događaji poput međunarodnog sajma prehrambenih proizvoda „Halal Ekspo Sarajevo“.

Sve to autorku navodi na završnu primjedbu: „Sarajevo je na putu da se pretvori u bošnjačko-muslimanski grad s panislamskim prizvukom. Njegov nekadašnji multireligijski karakter uskoro će moći da se prepozna samo još u istorijskoj kulturnoj baštini“, zaključuje Čalić u tekstu za Cajtov magazin.