Američki predsjednik Donald Trump ove sedmice je najavio da će SAD "vrlo brzo" započeti s kopnenim operacijama kako bi se zaustavile mreže trgovaca drogom u Venezueli. Tamošnji predsjednik Nicolas Maduro odgovara da će zemlju braniti osam miliona ljudi.

Donald Trump je u subotu rekao da se zračni prostor iznad i oko Venezuele treba smatrati "u cijelosti zatvorenim", u trenutku dok Washington pojačava pritisak na vladu predsjednika Nicolasa Madura, piše novinska agencija HINA.

Američki napadi na brodove koji navodno prevoze drogu u području Kariba traju već mjesecima, a istovremeno se u regiji gomilaju američke vojne snage. Uz to, Trump je u Venezueli odobrio tajne operacije CIA-e.

Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro, kojeg Trump optužuje da vodi "narkodržavu", tvrdi da je više od osam miliona ljudi izrazilo spremnost da brani svoju zemlju i pridružilo se "nacionalnom odbrambenom sistemu" nakon najave o mobilizaciji svih borbeno spremnih muškaraca za odbranu od američkog napada. Rekao je da je više od četiri i po miliona od njih već obučeno u ranijim godinama i spremno za rat.

Radi se, vjerovatno, samo o praznim prijetnjama. Reuters piše, pozivajući se na šest izvora upoznatih s venezuelanskim vojnim sposobnostima, da je venezuelanska vojska, koja u regularnim snagama i paravojnim formacijama ukupno ima oko 300.000 pripadnika, oslabljena nedostatkom obuke, niskim platama i propadanjem opreme.

Drugi izvor je, pak, kazao da će se odaziv na mobilizaciju mjeriti u hiljadama, a ne u milionima.

Korijeni krize

Trenutna eskalacija napetosti između Venezuele i SAD-a nije samo retorička. Obje strane djeluju kao da su spremne ići do kraja, a analitičari upozoravaju da bi ova napetost mogla prerasti iz diplomatskog u stvarni ratni sukob.

Korijeni trenutne krize sežu u 2019. godinu, kada su Sjedinjene Države, u Trumpovom prvom mandatu, priznale Juana Guaidoa kao predsjednika Venezuele i uvele najsnažnije sankcije u historiji prema Caracasu, uključujući potpuni embargo na naftu i blokadu imovine u SAD-u.

Cilj je bio srušiti Madura, međutim, on je preživio zahvaljujući podršci Rusije, Kine, Kube, Irana i venezuelanske vojske.

Tokom Bidenove administracije sankcije su donekle ublažene, dopušten je ograničeni izvoz nafte, ali nakon spornih predsjedničkih izbora u Venezueli 2024. godine, na kojima je Maduro službeno "pobijedio" s 51 posto, a opozicija tvrdi da je zapravo teško poražen, Biden je ponovo pooštrio sankcije.

Donald Trump je nakon povratka u Bijelu kuću odlučio ići korak dalje – od "maksimalnog pritiska" prema otvorenim vojnim akcijama. Ključna optužba njegove administracije je da je Maduro povezan s kartelom "Tren de Aragua", koji su Amerikanci proglasili terorističkom organizacijom.

Od sredine ove godine američke snage su izvele nekoliko napada na brodove u Karipskom moru za koje su procijenili da služe za krijumčarenje droge. Washington tvrdi da su te aktivnosti dio operacije protiv kartela, uz naglasak da nijedan član kartela nije siguran, pa makar formalno bio na čelu države.

"Ovo je otvoreni imperijalistički rat Sjedinjenih Država protiv Venezuele. Ako 'jenkiji' misle da mogu ući ovdje kao u Panamu 1989., čeka ih vijetnamski scenarij puta deset. Naša gerila će im pretvoriti život u pakao", rekao je Nicolas Maduro prošle sedmice u jednom od svojih televizijskih obraćanja naciji.

"Maduro je narkoterorist koji uništava svoju zemlju. Mi ćemo ga maknuti, mirno ako možemo, silom ako moramo", odgovara Trump.

Neravnopravni suparnici

U slučaju rata bila bi to bitka dva neravnopravna protivnika, američka vojska je u svakom pogledu jača, bolje opremljena i uvježbanija.

Venezuela planira organizirati otpor gerilskog tipa u slučaju američkog zračnog ili kopnenog napada, pokazuju izvori i planski dokumenti koje je vidio Reuters. Plan se naziva "dugotrajni otpor", a uključivao bi male vojne jedinice na više od 280 lokacija koje bi provodile sabotaže i druge gerilske taktike.

Druga strategija, nazvana "anarhizacija", koristila bi obavještajne službe i naoružane pristalice vladajuće stranke za stvaranje nereda u glavnom gradu Caracasu kako se Venezuelom ne bi moglo upravljati, kažu izvori.

Analitičari navode da je najveći problem venezuelanske vojske to što je izrazito ispolitizirana i što njena glavna uloga već dugo nije priprema za konvencionalni rat, već održavanje Madurovog režima.

Andrei Serbin Pont, stručnjak za odbranu i sigurnost iz instituta Cries, kaže kako Maduro teško može računati na vojnu pomoć saveznika poput Kine ili Rusije.

"On sada pokušava odvratiti napad najavljujući haos i prijeti da će venezuelansko oružje završiti u rukama naoružanih grupa, gerilaca i paravojnih formacija, i to i izvan granica Venezuele."

Dio analitičara smatra da upravo zbog toga postoji strateški rizik za SAD, jer direktna intervencija može destabilizirati regiju, povećati migracije i antiameričko raspoloženje.

Nicholas Burns, bivši podtajnik State Departmenta, smatra da se podcjenjuju posljedice moguće eskalacije i rata.

"Ovo je najopasniji trenutak u Latinskoj Americi od Kubanske raketne krize. Ako dođe do invazije i rušenja Madura, Rusija i Kina se neće direktno miješati, ali će odgovoriti asimetrično, prije svega cyber napadima. A zakuhat će u svim okolnim državama – niko ne želi Madura, ali niko ne želi ni američku intervenciju", rekao je.