Venecuelanski predsjednik Nicolás Maduro još je izoliraniji nakon što je izgubio dva regionalna saveznika: Honduras i Sveti Vincent i Grenadine.

U Hondurasu su preliminarni rezultati nedjeljnih izbora jasno pokazali jedno: kandidatkinja Rixi Moncada, štićenica ljevičarske predsjednice Ximare Castro, pala je na treće mjesto u predsjedničkoj trci i praktički ostala bez izgleda za pobjedu.

Iako se glasovi još prebrojavaju, utrka se svela na dva desno orijentirana kandidata koji su obećali prekinuti veze s venecuelanskom vladom: Salvadora Nasrallu i Nasryja Asfuru, kojeg je prošle sedmice podržao američki predsjednik Donald Trump.

Na Svetom Vincentu i Grenadinima, premijer Ralph Gonsalves, gorljivi Madurov saveznik, izgubio je izbore nakon gotovo 25 godina na vlasti. Zemlju će sada voditi centristički desničar Godwin Friday, čija je stranka osvojila 14 od 15 mjesta u parlamentu.

Čak i ljevičarski čelnici ograničavaju odnose s Venezuelom

Ovi rezultati, zajedno s ranijim političkim promjenama širom Latinske Amerike, ukazuju na regionalno udaljavanje od nekoć popularnog venecuelanskog populističkog pokreta poznatog kao čavizam. Pokret je utemeljio Hugo Chávez, koji je umro 2013. u predsjedničkom mandatu, a nastavio ga je Maduro.

Čak su i države kojima upravljaju ljevičarski ili centroljevičarski čelnici, poput Brazila, Čilea, Meksika i Kolumbije, ograničile odnose s Venecuelom, osobito nakon spornih izbora 2024. godine. Dok je Venecuela ostala u gotovo nepromijenjenoj poziciji nakon više od 25 godina čavizma, zemlje u regiji izmjenjivale su se između lijevih i desnih vlada.

Kolumbija, koja s Venezuelom dijeli dugu kopnenu granicu i problem prekograničnog krijumčarenja droge, oduvijek je imala napet odnos sa svojim susjedom. Pod sadašnjim predsjednikom Gustavom Petrom, ti su se odnosi dodatno zaljuljali.

U ranim mjesecima na dužnosti, Petro je obnovio diplomatske odnose s venecuelanskom vladom, no sada se očito distancirao od Madura. Prošle sedmice rekao za CNN da Maduro nema veze s trgovinom drogom, kako tvrde SAD, ali je priznao da je problem venezuelanskog predsjednika "manjak demokracije i dijaloga".

Ako se situacija u Karibima pretvori u širi sukob s Amerikom, Venecuela bi u regiji imala tek nekolicinu preostalih prijatelja, a malo je vjerovatno da bi joj i oni mogli pomoći. Kuba, dugogodišnja protivnica Sjedinjenih Država, ostala je vjeran saveznik Venecuele još od dolaska Cháveza na vlast.

Amerika nagomilala ratne brodove i vojnike

Iako je Maduro sve izoliraniji u Latinskoj Americi, a njegovi stari saveznici zaokupljeni vlastitim problemima, posljedice potencijalnog sukoba teško je predvidjeti u regiji koja već desetljećima ima složen odnos ljubavi i animoziteta prema SAD-u.

Pentagon je nagomilao desetak ratnih brodova i više od 15.000 vojnika u regiji. Trump je sinoć održao sastanak u Bijeloj kući o daljnjim koracima prema Venezueli, potvrdili su izvori upoznati sa situacijom za CNN.

Otkako je 2013. naslijedio Cháveza, Maduro se naviknuo živjeti iz dana u dan, osobito u brojnim ključnim krizama koje su ga samo dodatno učvrstile na vlasti, rekli su za CNN ljudi koji su izravno s njim radili.

"Priprema se za novu rundu pregovora, pa neće ispustiti nijednu kartu iz ruke osim ako ne bude prisiljen", rekao je prošlog mjeseca za CNN jedan diplomat u Caracasu, koji je želio ostati anoniman zbog povjerljive prirode razgovora.

To je taktika oblikovana godinama na sindikalnim protestima, a znači da Maduro, bivši sindikalni vođa, zapravo računa na to da Bijela kuća blefira. Venecuelanski predsjednik dobro zna da američka javnost, osobito Trumpova baza, ima vrlo nizak prag tolerancije za vojne intervencije u inozemstvu.

Miami Herald piše o Trumpovom ultimatumu

Trump je navodno dao Maduru ultimatum da se odmah odrekne vlasti tokom njihovog nedavnog poziva, ali venecuelanski autoritarni vođa odbio je, zahtijevajući "globalnu amnestiju" za sebe i saveznike.

U nedjelju je američki predsjednik potvrdio da se poziv održao, rekavši novinarima: "Ne bih rekao da je prošlo dobro ili loše, bio je to telefonski poziv." Ni američka ni venecuelanska vlada nisu ponudile daljnje detalje o temama o kojima se raspravljalo tokom razgovora, za koji se smatra da se dogodio 21. novembra.

No izvori su za Miami Herald kazali da je američki predsjednik poslao "oštru poruku" svom južnoameričkom kolegi, koji je u središtu četveromjesečne kampanje pritiska u kojoj je Trump naredio masovno raspoređivanje pomorskih snaga uz sjevernu obalu Venecuele.

"Možete spasiti sebe i one koji su vam najbliži, ali morate sada napustiti zemlju", navodno je rekao Trump, nudeći siguran prolaz Maduru, njegovoj supruzi i sinu "samo ako odmah pristane dati ostavku".

Međutim, venecuelanski predsjednik navodno je odbio odmah odstupiti i navodno je postavio niz protuzahtjeva, uključujući imunitet od kaznenog progona širom svijeta i dopuštenje da se odrekne političke kontrole, ali zadrži kontrolu nad oružanim snagama.