Članovi Komiteta za građanske slobode, pravdu i unutarnje poslove Evropskog parlamenta danas popodne će na dnevnom redu imati Sporazum između Evropske unije i Bosne i Hercegovine o operativnim aktivnostima koje provodi Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) u Bosni i Hercegovini.

Izvjestilac je Jaroslav Bžoch iz grupe Patrioti za Evropu.

U nacrtu odluke Vijeća o zaključenju Sporazuma između Evropske unije i Bosne i Hercegovine o operativnim aktivnostima koje provodi Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu u Bosni i Hercegovini navodi se da je Komisija 14. oktobra 2025. godine informisala izvjestioce o napretku postignutom u pregovorima o sporazumu o statusu između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Vlasti Bosne i Hercegovine također su bile prisutne na sastanku. Sastanak sa službenikom za temeljna prava Frontexa („FRO“) i evropskim nadzornikom za zaštitu podataka („EDPS“) također je zakazan za 6. novembar 2025. godine. Sporazum je potpisan 11. juna 2025. godine u Sarajevu.

Tokom vrhunca migracijske i izbjegličke krize 2015. godine, stotine hiljada tražitelja azila i migranata stiglo je u Evropsku uniju preko Zapadnog Balkana. Migracijski pritisak na zapadnobalkanske rute bio je značajan u narednim godinama, stvarajući pritisak na vanjskim granicama EU. Stoga su potrebni daljnji napori za kontrolu migracijskog toka na zakonit način, u skladu s međunarodnim i evropskim zakonodavstvom.

Izvjestilac smatra da je sklapanje formalnih, pravno obavezujućih sporazuma u okviru saradnje s trećim zemljama od ključne važnosti za osiguranje transparentnosti, javnog nadzora i demokratskog nadzora nad takvom saradnjom.

Strukturirana i održiva saradnja s trećim zemljama, posebno Zapadnim Balkanom, sastavni je dio evropskog prostora stabilnosti i sigurnosti. Stoga je jačanje saradnje u oblasti migracija i upravljanja granicama s Bosnom i Hercegovinom strateški važno za ublažavanje pritiska na hrvatskim granicama sa susjednom Bosnom i Hercegovinom i time sprječavanje ilegalnih prelazaka vanjskih granica EU, kao i za borbu protiv prekograničnog kriminala. Bliska saradnja s partnerima sa Zapadnog Balkana je stoga ključna ne samo za upravljanje migracijskim tokovima u EU, smanjenje broja ilegalnih dolazaka i poboljšanje efikasnosti operacija povratka, već i za borbu protiv krijumčarenja migranata i ublažavanje rizika povezanih s organiziranim kriminalom.

I Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu i Bosna i Hercegovina dužni su se pridržavati odredbi Uredbe (EU) 2019/1896 i osigurati njeno potpuno poštivanje, uključujući i temeljna prava. Tokom postupka davanja saglasnosti u Evropskom parlamentu, objašnjenja koja su dali Komisija, relevantne vlasti Bosne i Hercegovine, FRO i EDPS o važnosti ovog sporazuma o statusu pokazala su se zadovoljavajućim. Sporazum o statusu i prisustvo službenika Evropske agencije za graničnu i obalnu stražu na teritoriji Bosne i Hercegovine doprinijet će suzbijanju ilegalnih migracija u EU i poboljšanju ukupne sigurnosne situacije, uz potpuno očuvanje temeljnih prava u procesima granične kontrole.

S obzirom na značajan broj ljudi koji tranzitiraju kroz Bosnu i Hercegovinu kako bi stigli do EU, ovaj sporazum će ojačati podršku partnerima sa Zapadnog Balkana u efikasnijem upravljanju migracijskim tokovima i u potpunosti u skladu s našim evropskim standardima.

U zključku, izvjestitelj smatra da je predloženi sporazum o statusu u skladu s modelom sporazuma o statusu kako je predviđeno u komunikaciji Komisije o sadržaju i odredbama koje bi trebale biti uključene u konačni sporazum.

Kako ovaj sporazum ulazi u fazu implementacije, Evropski parlament traži da Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu odmah obavijesti Evropski parlament o aktivnostima provedenim u okviru implementacije Sporazuma o statusu i podsjeća Agenciju na njenu obavezu da u svoje godišnje izvještaje uključi procjenu saradnje s trećim zemljama.

Sporazumi o statusu o operativnim aktivnostima koje provodi Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu
a koji su već sklopljeni s Moldavijom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom, Albanijom i Srbijom dokazali su da bliska saradnja sa Zapadnim Balkanom donosi pozitivne rezultate. 

U svjetlu navedenog, izvjestitelj preporučuje da Parlament podrži nacrt teksta odluke Vijeća.