I niste jedini. Iako svi znamo koliko je kvalitetan san važan, redovno buđenje u sitne sate najčešće ima svoje objašnjenje.

Nedavna studija kompanije Bupa otkrila je da se milioni Britanaca bude tačno u 4,05, često zbog briga o zdravlju.

Čak i ako ste pokušali s lavandom, tehnikama opuštanja ili toplim napicima, a san vam i dalje izmiče, rješenje ipak postoji.

Kako objašnjava Lisa Artis iz organizacije The Sleep Charity, nakon četiri do pet sati sna počinjemo ulaziti u lakše faze spavanja, pa se oni koji liježu oko 23 sata često bude upravo oko četiri ujutro, prenosi Index.

Na takva buđenja mogu uticati brojni faktori, a jedan od njih su hormoni. Našim spavanjem upravlja unutarnji sat - cirkadijalni ritam - te hormoni melatonin i kortizol, koji prate 24-satni ciklus i reguliraju pospanost, buđenje i budnost.

Praćenje hormonalnih promjena, pogotovo kod žena u perimenopauzi, može biti ključno jer pad estrogena često prati niz simptoma poput valunga, noćnog znojenja, suve kože i smanjenog libida; fitoestrogeni mogu djelovati slično prirodnom estrogenu jer se vežu na iste receptore.

Doktorica Marijam H. Malik preporučuje uvođenje umirujućih aktivnosti prije spavanja, poput čitanja, slušanja opuštajuće muzike ili meditacije, kao i izbjegavanje plavog svjetla. Elektronički uređaji potiskuju melatonin, pa pomaže ostaviti mobilni telefon u drugoj sobi i izbjegavati ekrane bar dva sata prije odlaska u krevet.

Važnu ulogu imaju i prehrambene navike. Kofein, obilni obroci prije spavanja, nagli porast šećera, kao i nedostatak magnezijuma ili vitamina B, mogu poremetiti noćni odmor.

Alkohol vas može probuditi kad njegovo djelovanje popusti, a previše tečnosti naveče dovodi do čestog noćnog mokrenja, pa stručnjaci savjetuju umjeren unos tečnosti i pražnjenje mjehura prije spavanja.

S godinama se obrasci spavanja prirodno mijenjaju, a proizvodnja melatonina opada, što često uzrokuje isprekidan san. Mnogi stariji odrasli stoga češće doživljavaju noćna buđenja i smetnje u spavanju.