Hoće li oni koji danas zarađuju najmanje konačno početi zarađivati malo više? Savez samostalnih sindikata BiH i Ekonomsko socijalno vijeće FBiH započinju pregovore. Traži se da minimalna plata bude 1200 KM, ali i da se napravi razlika u platama kako se više ne bi dešavalo da NKV i SSS ili VSS imaju istu visinu plate.

"Mi kao Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine očekujemo da taj socijalni dijalog bude na visokom nivou. Ono što mogu istaći je da imamo jako dobru saradnju sa Vladom Federacije i sa udruženjem poslodavaca. Taj socijalni dijalog, ako bude na jednom visokom nivou, pokušat ćemo ispoštovati sve ono što budu predlagali poslodavci, Vlada Federacije i sindikat. Ono što je naša uloga je da poboljšamo prava radnika, da zaštitimo prava radnika i da napokon ona budu na visokom nivou. I da pokušamo razdvojiti određenu kategoriju osnovne, srednje, više i visoke škole. Iz razloga što smo prošli put imali jedan problem kao sindikat za sve granske sindikate, mi smo podržali naravno da ta minimalna plata se podigne sa šesto na hiljadu maraka, ali tada osobe koje imaju osnovnu školu, stigle su osobe sa srednjom školom i sa višom i imali smo problem tada da te osobe nisu mogle povećati plate. I evo cijelu godinu smo se borili da te osobe koje su imale, evo čistačica koja je imala 800 maraka platu, ona sada ima hiljadu, a osoba sa srednjom školom imala 1.050 i sad je razlika bila samo u 50 maraka. To je jedna velika borba i zato je sindikat i predložio na Ekonomsko-socijalnom vijeću da se napravi jedan razmak u tom iznosu i da pokušamo riješiti to pitanje", rekao je Samir Kurtović iz Saveza samostalnih sindikata BiH u emisiji Novi dan na  N1 TV.

Higijeničarka i VSS imaju istu platu

"Daću samo jedan primjer. Evo jedna od javnih ustanova u Zenici, gdje uposlenici štite i čuvaju prava starih ljudi. Plata sa visokom školskom spremom je 1.000 maraka, a čistačica je na 1.000 maraka. Faktički imaju iste plate. Ta osoba ima 10 godina staža, a ova čistačica ima 30 godina, ona čak ima veću platu nego ona. I šta da radimo?

SSSBiH predlaže da se minimalna plata poveća na 1200 KM. Očekuje se formiranje komisije koja će se sastojati i od dva predstavnika sindikata i dva Udruženja poslodavaca koja će pokušati pronaći kvalitetno rješenje.

Kurtović: Najniža plata da bude 60-70% prosječne

"Hoće li to biti razmak 100, 200 maraka, zavisno od školske spreme, to je stvar dogovora. Mislim da je to adekvatno rješenje da sutra nemamo problem po tom pitanju. I da pozovemo naravno i poslodavce da određenoj kategoriji tih osoba, da ima taj jedan razmak između škole. Mislim da bi to bilo nešto što je realno i što je kako treba. Ja očekujem stvarno da kroz ovaj jedan dobar razgovor i pregovore da napokon nađemo rešenje. A ono što jeste nama jako važno da je Vlada Federacije smanjila doprinose na 5,5% i očekivali smo od jednog velikog broja poslodavaca da će za taj makar iznos povećati plate radnicima. Mislim da je određena kategorija poslodavaca to uradila, ali jedna velika većina nije", dodao je Kurtović.

Istakao je kako će uloga SSSBiH biti da se u narednom periodu donese zakon o minimalnoj plati i da se kroz određeni procenat riješi pitanje plata.

"Da se ne dogovara plata svake godine, nego ako je prosječna plata u Federaciji 1620 maraka, da bude najniža plata 60-70% prosječne i da to svaki mjesec može rasti na jednom nivou, kako raste topli obrok koji je 1% od prosječne plate Federacije", naveo je.

Čengić: I ja bih da budem predsjednik SAD...

Safudin Čengić iz Ekonomsko-socijalnog vijeća smatra da ovi zahtjevi nisu realni i obrazložio zbog čega.

"Svako ima pravo da iznese svoje želje. I ja bih možda htio da budem predsjednik Amerike, samo nema ko da me tamo postavi ni da me primi tamo. Tako i ovdje, nemamo mi uopšte potrebu da licitiramo putem medija o tome koliko treba i šta treba, nego imaju egzaktni pokazatelji. Na bazi tih pokazatelja i utvrđenih metodologija kao i dokumenata i Zakona o radu, socijalni partner trebaju naći adekvatno rješenje. I ja smatram da bilo kakvo licitiranje prije razgovora, konkretnih razgovora između socijalnih partnera ne vodi nikuda. Realno govoreći, mi smo ekonomija koja nije toliko produktivna, odnosno nemamo visokoproduktivne proizvode koje su prihvatljive na tržištu, a jedino ostvarivanjem nove vrijednosti, izvozom mi možemo doći do prihoda kojim možemo povećati plate. Bez toga nema izlaz", rekao je Čengić.

Koliko radnik u BiH, RH i Njemačkoj doprinosi BDP-u?

Govorio je o podacima koje je iznio prof. Anto Domazet koji govore o tome koliko jedan radnik u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Njemačkoj doprinosi u bruto društvenom proizvodu, odnosno prihodima.

"Tako je iznio podatak da radnik sa našim načinom rada u Bosni i Hercegovini otprilike učestvuje sa 18.000 eura u stvaranju bruto društvenog proizvoda, radnik u Hrvatskoj sa 40.000 eura, radnik u Njemačkoj sa 90.000 eura. Znači, on je stvorio vrijednost koju je plasirao na tržište ostvario novac i taj novac raspodijelio. Zbog toga imaju i veće plate, zbog toga socijalna zaštita, penzije, policija, obrazovanje imaju znatno bolja primanja, uređeniji su, zato što imaju dakle isplate. Mi smo imali isplate 1000 maraka prošle godine, ja pretpostavljam i razlog zbog čega je vlada ušla u tako povećavanje, iz prostog razloga što godinama prije nije bilo usklađivanje plata. Ono što mislim da bi bilo realno, a i to je zakonska obaveza vlade, da svake godine na bazi metodologije koja je utvrđena, vidi koji je to raspon plate, bez i čijeg pritiska i bez i čijeg protivljenja. Tako i očekujemo ove godine", dodao je Čengić.

Čengić: Konačno zaustaviti plaćanje nerada u javnom sektoru i biti realan u privatnom

Istakao je kako je u kompaniji kou vodi, a koja ima 620 uposlenika, napravljen rang plata kako bi se napravila razlika između NK, VKV, SSS i VSS. No, ono što je potrebno uraditi, smatra Čengić, jeste da se stane u kraj plaćanju nerada, posebno u javnom sektoru.

"Imali smo 2020. godinu koja je bila godina korone. Mi smo u realnom sektoru tada dijelili plate 50%. U javnom sektoru svi su dobili plate u punom iznosu, svi su dobili topli obrok, a nisu išli na posao. Svi su dobili naknadu za prevoz, a nisu išli na posao. To se konačno mora zaustaviti. Ne može se dijeliti ono što nismo zaradili. Ili, s druge strane, napustimo posao. Kao poslodavac, ja ću ispričati jedan događaj na međunarodnoj konferenciji ovdje koju je organizovala Međunarodna organizacija rada za sve države Balkana. Bili su predstavnici vlade, predstavnici sindinkata i predstavnici poslodavaca. Mi smo svaki sa svog ugla nešto govorili. I onda se javio predsjednik sindikata Rumunije. Rekao je, ' ja vas molim da u pregovorima ulazite sa punim poštovanjem druge strane, sa argumentima i realnim procjenama'. Mi nismo tako pametni bili. I onda je nabrojao primjer jedne tvornice, odnosno tvornice za proizvodnju obuće, koja je zapošljavala oko 600 ljudi. Uložio kapital, nove mašine i sve ostalo. Ljudi su radili. U jednom momentu je sindikat zatražio povećanje plate, povećanje toplog obroka i mnogo šta. Taj čovjek je došao i rekao kakvo je stanje, koliko objektivno stvaraju prihode i da ovo što isplaćuju je maksimum koji mogu isplatiti. Rekao je, 'mi moramo povećati proizvodnju, proširiti tržište i moramo povećati prihode. Na bazi toga ćemo povećati plate. Ali u ovom momentu ne možemo to uraditi. Mi imamo dvije mogućnosti. Prva mogućnost je da prihvatite ovu sukcesivnu, kako povećavaju se prihodi, da tako i povećavamo plate. Druga opcija je da ja zatvorim ovu tvornicu. Imate sedam dana mogućnosti. Imate izbor za prvu ili drugu opciju'. Nakon sedam dana sindikat je obavijestio da oni ne odustaju od svojih zahtjeva. Čovjek je rekao, 'prvog jula ja zatvaram firmu'. 30. juna je obavijest dao na kapiji da svi uposlenici odu u Personalnu službu gdje će uzeti svoja dokumenta i u finansije gdje će podići novac za ono što su radili. Nakon izvjesnog vremena ta tvornica je prebačena u Moldaviju. A predsjednik sindikata kaže, 'četiri godine su prošle, a onih 600 radnika još nisu našli posao'. Prema tome, ovo govorim iz tog razloga da moramo biti realni i da moramo uvažavati jedni druge. Kakva nam korist ako nam se počne to dešavati u Bosni?", upozorio je.

Kurtović poručuje da Sindikat štiti prava radnika, a ne neradnika.