Nastavlja se diplomatska gužva oko pokušaja da se okonča rat u Ukrajini, ali rješenja i dalje nema na vidiku. Nakon što je Steve Witkoff, posebni izaslanik Donalda Trumpa, proveo gotovo pet sati u Moskvi s predsjednikom Vladimirom Putinom, sumnjičava ukrajinska delegacija otputovala je u Sjedinjene Američke Države na sastanak s njim. Iako je Trump poručio da Rusija želi prekid rata, suprotstavljene strane ne pokazuju nikakve znakove odstupanja od duboko nepomirljivih zahtjeva, dok se Evropa, opterećena unutrašnjim podjelama oko finansijske pomoći i korištenja zamrznute ruske imovine, osjeća nemoćnom i zaobiđenom u najvažnijim globalnim dešavanjima, piše Dnevno.hr.

Geopolitičke dileme: Ko želi prekid vatre i po koju cijenu?

Izaslanik bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, u utorak je gotovo pet sati sjedio u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Odmah nakon toga, sumnjičava ukrajinska delegacija otputovala je u SAD, gdje će se Witkoff u Miamiju sastati s liderom Vijeća za nacionalnu sigurnost Ukrajine, Rustemom Umerovom.

Ukrajince zanimaju svi detalji američko-ruskih razgovora. S obzirom na dosadašnji tok događaja otkako je na vlast došla Trumpova administracija, opravdano strahuju od potencijalnih dogovora sklopljenih iza njihovih leđa. Ono što javnost zasad zna jest da pregovori u Kremlju, kojima je uz Witkoffa prisustvovao i Trumpov zet Jared Kushner, nisu doveli do "nikakvog kompromisa", iako su bili "prilično dobri".

Sam Trump je kratko rekao da je od svojih pregovarača dobio dojam da Rusija želi prekid rata, no da je još prerano za prognozu ishoda jer "za tango treba dvoje". Nažalost, zasad to znači jedno veliko ništa. Dvije suprotstavljene strane, Rusija i Ukrajina, ne pokazuju nikakve znakove za odstupanjem od svojih zahtjeva koji su, u svojoj biti, duboko nepomirljivi.

S jedne strane, Putin želi da se Ukrajinci povuku iz čitave regije Donbas, dakle i iz onih dijelova koje ruska vojska još nije okupirala. Prijeti: ako neće milom, Rusija će ih uzeti silom. Nadalje, Rusija se protivi ulasku Ukrajine u NATO savez i traži ograničenje broja ukrajinskih vojnih snaga. Šta želi Ukrajina? Najjednostavnije rečeno, sve suprotno. Ne žele predati ni milimetar svog teritorija, traže da ih se primi u NATO i insistiraju na sigurnosnim garancijama u slučaju prekida vatre i mirovnog sporazuma, kako Rusiji više nikad ne bi palo na pamet napasti.

Evropa nemoćna, Avdagić: "Putin nema pobjedu"

Tu je još i Evropa, glasna, ali relativno mlitava i nemoćna. Stiče se dojam, često i šokirana što se najvažniji događaji na globalnoj pozornici, koji će oblikovati budućnost svijeta, odvijaju potpuno mimo nje. Podsjetimo, Trumpova administracija nedavno je predstavila mirovni plan od 28 tačaka za koji se pojavila zabrinutost da je previše naklonjen ruskim zahtjevima. "Kao da je pisan u Kremlju", česta je ocjena američkog prijedloga.

Evropska komisija predlaže prikupljanje 90 milijardi eura za Ukrajinu kako bi se finansirale njene vojne i osnovne potrebe dok traje ruski rat. No, i tu se naziru pukotine jer bi takav plan zahtijevao od Belgije da pristane na „reparacijsku pozajmicu“ koristeći zamrznutu rusku imovinu, ili bi novac bio prikupljen međunarodnim zaduživanjem. Belgija se protivila planu, a Evropska centralna banka (ECB) također se protivila ideji, rekavši da "neće djelovati kao garant za reparacijsku pozajmicu". Dok rusko-američki odnosi djeluju sve prijateljskije, jaz između Moskve i Evrope sve više raste.

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za naš portal ocjenjuje situaciju: “Niko nije u dobroj poziciji, da budemo sasvim jasni. Nije jasno kako će ovo završiti, Trump iskazuje neke trgovačke namjere i u tom smislu ne nailazi na odobravanje u Evropi. Ukrajina nema zamah na ratištu, ali se drže. Tu je Rusija s Putinom koji ne zna šta bi dalje. Vjerujem da ovaj rat ruskim građanima više nije nešto zbog čega su sretni. Vjerovatno bi htjeli da se ovo što prije završi, no Putin nema pobjedu,” ocjenjuje Avdagić.

Dodaje da je teško uopšte reći šta bi za Rusiju predstavljalo pobjedu koju bi svojem stanovništvu mogla "prodati" kao opravdanje za velike žrtve. “Pitanje je želi li se Rusija odreći interesne zone Ukrajine kao sebi podređene zemlje, satelita kao Bjelorusija, i prvih ciljeva, pitanje je šta će biti nakon Putina, postoji li vrijeme nakon Putina… Evropa ovdje ispašta finansijski, stvaralo se puno straha pa smo nakon dugo vremena primorani na jačanje odbrane, ali i na upitnike pod koje je došla budućnost transatlantskih odnosa,” kaže Avdagić.

“Ako će Rusija i dalje insistirati na uslovima za koje znaju da Ukrajina ne može prihvatiti jer ni predsjednik nema mandat davati ukrajinske teritorije, onda dogovora neće biti. Pitanje je kako će postupiti SAD. Hoće li nastaviti sa sankcijama ili se skroz povući? Pitanje je hoće li onda Evropa uskočiti. Ne dvojim da SAD želi bilo kakav dogovor pred Božić, da se to pripiše Trumpu,” zaključio je Avdagić.