Piše: Luigi Soreca

U svom obraćanju pred Parlamentarnom skupštinom BiH u septembru, Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, obećala je uspon na Maglić kada Bosna i Hercegovina postane članica. Članstvo ostaje ambiciozan cilj, s brojnim potencijalnim preprekama. Primjera radi, upravo ove sedmice, propuštena je prilika da Vijeće ministara ispuni korake koji bi doveli do pomaka ka održavanju prve Međuvladine konferencije s EU.

Ali ove sedmice smo također svjedoci velikog iskoraka. Naime, Evropska komisija je odobrila Reformsku agendu koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 30. septembra, oslobađajući potencijalna ulaganja u vrijednosti do 976,6 miliona eura u zamjenu za reforme u okviru Plana rasta EU za zapadni Balkan.

Odobrena Reformska agenda je sada i javno dostupna na stranici Evropske komisije. Ohrabrujem sve zainteresovane da je pogledaju, kako bi se detaljnije upoznali s procesom i listom reformi. Doduše, riječ je o složenom i tehničkom dokumentu na 161 stranici. Međutim, suštinski se svodi na jednostavan prijedlog vlastima ove zemlje – napravite promjene u korist građana, a mi ćemo osigurati finansijsku podršku za njihovu realizaciju.

Reformska agenda se temelji na četiri ključne oblasti, a svaka pojedinačno obećava transformaciju za Bosnu i Hercegovinu.

Prva je zelena i digitalna tranzicija. Ako se nadate bržem i sigurnijem širokopojasnom internetu u Bosni i Hercegovini, imam dobre vijesti. Ako nadležne vlasti ispune korake za omogućavanje uvođenja 5G tehnologije i sigurnog širokopojasnog interneta, EU će osigurati finansijsku podršku za ubrzanje procesa. Također ćemo pružiti podršku digitalizaciji javnih usluga koja će smanjiti vrijeme čekanja u redovima pred organima uprave i osigurati lakši pristup informacijama i uslugama. Reforme u oblasti dekarbonizacije, za koju svi znaju da je neophodna za sprječavanje katastrofalnog globalnog zagrijavanja, između ostalog, bit će praćene podrškom pravednoj tranziciji u regijama uglja.

Druga oblast politika je razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, uključujući sisteme za finansijsku podršku inovativnim startupovima i malim i srednjim preduzećima, pojednostavljenje procesa radi omogućavanja povoljnog poslovnog okruženja i primjenu inteligentnih transportnih sistema.

Treća oblast politika fokusira se na obrazovanje, tržište rada i sistem socijalne zaštite. Reforme i finansijska podrška EU imaju za cilj povećanje upisa djece u predškolske ustanove, povećanje kvalitete osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja usklađivanjem nastavnih planova i programa s vještinama potrebnim za uspjeh u budućnosti, te poboljšanje veze između stručnog obrazovanja i privatnog sektora. Podržat ćemo napore za povećanje broja škola s pristupom internetu. Reformska agenda također ima za cilj povećanje pristupa kvalitetnim radnim mjestima širom zemlje, uključujući i putem Garancije za mlade, kao elementa posvećenosti u borbi protiv nezaposlenosti mladih i osiguranja lakšeg prelaska iz obrazovanja na tržište rada.

Četvrta oblast obuhvata ono što nazivamo „temeljnim pitanjima“, odnosno, vladavinu prava, funkcionisanje pravosuđa i demokratskih institucija, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala te temeljna prava. Ovo su neke od najvažnijih reformi na evropskom putu Bosne i Hercegovine, a koje će imati neke od najtrajnijih posljedica.

Naveo sam brojne potencijalne pogodnosti Reformske agende, ali bi se sada cinici mogli zapitati: „U čemu je kvaka?“. Pa, postoji veliki rizik da će nedovoljna politička volja spriječiti provedbu reformskih koraka. Svaki završeni reformski korak prati odgovarajući iznos investicija. Bez reformskih koraka, BiH neće dobiti sredstva u iznosu od 976,6 miliona eura izdvojenih u okviru Plana rasta.

Ipak, važno je podsjetiti da Reformska agenda sadrži reforme koje su domaće vlasti utvrdile kao važne za budućnost cijele zemlje.

Oslanjamo se na poslovnu zajednicu, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i širu javnost da očuvaju snažan interes za ove reforme i da svoje demokratski izabrane predstavnike pozovu na odgovornost kako bi se osiguralo da se ova prilika ne propusti. Sa prvim snijegom ovih dana, podsjećamo se da su prije više od četiri decenije, u roku od samo nekoliko godina i uz kratke rokove, izgrađeni fantastični zimski sportski objekti na Bjelašnici, Igmanu, Jahorini i Trebeviću, omogućivši te 1984. godine jedne od nezaboravnih Zimskih olimpijskih igara. Međutim, zima na našem pragu donosi gradovima u BiH neke od najviših stopa zagađenja zraka u u Evropi, kao podsjetnik na hitnu potrebu za dekarbonizacijom i reformama za unapređenje okoliša.

Bosna i Hercegovina ima kapacitete za velike stvari, onda kada postoji volja. Isto tako je i zemlja koja je tragično presklona zastojima i blokadama. Plan rasta je plan za pokretanje BiH. Rečeno stihovima Bijelog dugmeta, „Hajdemo u planine!“.