Politički biro Centralnog komiteta Kineske komunističke partije održao je u ponedjeljak sastanak kojim je predsjedao glavni sekretar, Xi Jinping, ujedno i predsjednik Narodne Republike.

Čim je on predsjedao, sastanak je postao glavna vijest kineskih medija. Tema je bila ekonomija, analiza prošle godine i najava nove, pri čemu pozornost privlači rečenica odluka da je potrebno “kontinuirano širiti domaću potražnju i optimizirati ponudu, razvijati nove proizvodne snage prilagođene lokalnim uvjetima, produbiti izgradnju jedinstvenog nacionalnog tržišta, ustrajno sprječavati i otklanjati rizike u ključnim područjima, usredotočiti se na stabilizaciju zaposlenosti, poduzeća, tržišta i očekivanja, poticati učinkovito kvalitativno poboljšanje i razuman kvantitativni rast ekonomije i održavati društvenu skladnost i stabilnost”.

Suficit se popeo na 112 milijardi dolara

Istodobno, Opća uprava carina Kine objavila je da se izvoz u studenom vratio neočekivano visokom rastu nakon neočekivanog pada prethodnog mjeseca. Rast iznosi 5,9 posto u odnosu na godinu ranije (Reuters je predviđao 3,8 posto), nadmašivši rast uvoza od 1,9 posto (Reuters je predviđao 3 posto). Suficit se u studenom popeo na 112 milijardi dolara, treći najveći ikad zabilježen u jednoj godini u Kini i veći od ekonomskih predviđanja. Zahvaljujući rezultatima u studenom, ukupan kineski suficit u prvih 11 mjeseci ove godine premašio je 1,1 bilijun (1100 milijardi) dolara, nadmašivši prošlogodišnji rekord (992 milijarde dolara).

Ove brojke dobivaju novo značenje ako znamo da je SAD povećao carine na kineski izvoz pa se očekivalo da će doći do pada suficita. Proces je dobio drukčije okvire, izvoz u SAD pao je 29 posto na godišnjoj razini, što je posljedica kineske verzije politike “okretanja prijateljskim obalama” (friendly shoring, kako ga je definirala bivša američka ministrica financija Janet Yellen) pri čemu su azijske zemlje postale glavni izvozni partneri. Izvoz u zemlje jugoistočne Azije porastao je 8 posto, što nije isključivo posljedica potražnje tih zemalja: dio njih postao je kolateralni kanal kojim kineska roba dolazi na američko tržište jer sve imaju nižu stopu carina, oko 19 posto. “SAD nije zaustavio pretovar robe preko trećih zemalja”, izjavio je Carlos Casanova, glavni ekonomist za Aziju u Union Bancaire Privée (UBP) za The Financial Times. Dodao je da je potražnja u SAD-u bila stabilna pa, “budući da ne vidite pad potražnje SAD-a, u regiji i dalje dolazi do rasta izvoza, a Kina od toga neizravno ima koristi.”

Trumpova politika carina ne samo da je izazvala promjenu trgovinskih tokova već je potaknula azijske ekonomije da preusmjere lokacije zaduživanja, prenosi Bloomberg. “Zajmoprimci iz Azijsko-pacifičke regije povećali su izdanja denominirana u eurima na rekordnih 23 posto ukupnog iznosa u eurima i dolarima ove godine, što je za šest postotnih bodova više nego 2024.”, prema podacima koje je sastavio Bloomberg. Prodaja euroobveznica od strane tvrtki i vlada porasla je 75 posto u 2025. na 86,4 milijarde eura.

Kineski mediji zanemarili su podatke koje ističu europski i američki te tumače da je ukupni uvoz i izvoz robe Kine u denominaciji juana porastao na 41,21 bilijun juana (oko 5,82 bilijuna dolara) u prvih 11 mjeseci 2025., što je porast od 3,6 posto na godišnjoj razini, prikrivajući tako visok rast izvoza i nisku stopu uvoza koja pokazuje da je domaća potražnja i dalje niska. “Fokusirajući se na "ukupnu trgovinu" (uvoz + izvoz), kineski mediji prikazuju privredu kao duboko integriranu sa svijetom. Zvuči kao zdrava, dvosmjerna interakcija ("globalna trgovina"), a ne jednosmjerna dominacija ("izvoz koji preplavljuje druga tržišta"), prikazujući Kinu stabilizirajućom silom u globalnim opskrbnim lancima”, tumače analitičari.

Carine EU bile bi prijetnja Kini

Povećanje izvoza, uz pad udjela SAD-a, posljedica je i većeg fokusiranja na tržište Afrike, rast od gotovo 28 posto u studenom. Izvoz u EU također je naglo porastao u studenom, 14,8 posto na godišnjoj razini u usporedbi s 0,9 posto u listopadu. Deprecijacija renminbija/juana prema euru povećala je konkurentnost kineskog izvoza i kineski trgovinski suficit. Naša Unija poručila je Kini da će pokrenuti formalno protekcionističke mjere ako se ne uspostavi trgovinska ravnoteža: prošle godine deficit EU u trgovini s Kinom bio je 304,5 milijardi eura. "Ako EU doista uvede carine, to bi predstavljalo znatan rizik kineskim izgledima vanjske potražnje", rekla je Lynn Song, glavna ekonomistica za kontinentalnu Kinu u ING Bank NV.

(Jutarnji list)