Da li će na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zastupnici razmatrati prijedlog zakona o državnoj imovini ili samo o eventualnom negativnom izvještaju, zavisit će od stava Ustavnopravne komisije koja zasjeda prije sjednice tog zakonodavnog tijela. 

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici naredne sedmice očitovat će se o usklađenosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine i principima prijedloga zakona o državnoj imovini. 

U razlozima za donošenje je navedeno da je zakon o državnoj imovini nesumnjivo, jedan od najvažnijih zakona koji treba usvojiti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine od Daytona do sada. 

Kao pravni sljednik Republike Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina je titular državne imovine, navedeno je, što znači da je i nosilac prava vlasništva na cjelokupnoj toj imovini, s tim da institucije Bosne i Hercegovine, ali i bosanskohercegovački entiteti i svi drugi nivoi vlasti u BiH mogu koristiti ili imati u vlasništvu onu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti, u onoj mjeri u kojoj bi mogli biti ovlašteni zakonom koji donese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

- S druge strane, od potpisivanja i stupanja na snagu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, država Bosna i Hercegovina nije uspjela relevantnim zakonom na državnom nivou urediti pravnu materiju raspolaganja, korištenja i upravljanja državnom imovinom, niti je mogla spriječiti neustavno otuđivanje državne imovine, njeno korištenje i nezakonito raspolaganje, iako su u vezi sa državnom imovinom doneseni ne samo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je još na pravnoj snazi, nego su donesene i brojne konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i više desetina pojedinadnih pravomoćnih presuda redovnih sudova, odnosno Suda Bosne i Hercegovine po tužbana Bosne i Hercegovine u imovinskopravnim sporovima kojima se nastojalo zaštititi vlasništvo i integritet državne imovine, naveli su u razlozima za donošenje zakona  Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić kao predlagači. 

Navedeno je da su u proteklom vremenu (2008. i 2016. godine) zabllježena najmanje dva pokušaja određenih parlamentarnih grupa da pripreme i u zakonodavnu proceduru, Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine upute jedan takav zakon. Međutim, nijedan pokušaj nije doživio parlamentarnu raspravu. Bosna i Hercegovina je i sada bez zakona o državnoj imovini.

Nije poznato koliko je državne imovine u Bosni i Hercegovini na protivpravan način preknjiženo, uzurpirano, oteto, otuđeno i zloupotrijebljeno. Moguće je da se do takvih saznanja dođe tek nakon što Bosna i Hercegovina, u godinama koje slijede, temeljem svoga prava titulara sve državne imovine, a sve u skladu sa zakonom o državnoj imovini, osigura njenu zaštitu, ali i utvrdi obim i dubinu njene devastacije, pljačke i otuđenja, navedeno je u razlozima za donošenje zakona. 

Imajući u vidu navedeno, naglašeno je, nužno je bilo pristupiti pripremi zakonao državnoj imovini kojim će se na cjelovit način, i u skladu sa pravima i obavezama države Bosne i Hercegovine koje se tiču titulara sve državne imovine, urediti pitanje obuhvata državne imovine, prava države da svom imovinom raspolaže u skladu sa ovim zakonom, ali i da državnu imovinu stavi na korištenje, upravljanje i raspolaganje svim institucijama Bosne i Hercegovine, kao i svim drugim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini u mjeri u kojoj im je takva imovina potrebna za vršenje vlasti u skladu sa Ustavom, zakonom, statutom i drugim propisima u Bosni i Hercegovini. 

Zastupnici iz RS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH već su najavili da neće podržati prijedlog zakona o državnoj imovini.