NAŠI HEROJI: Evo ko je bio i čime se bavio "bosanski Oskar Schindler"

Uposlenice Arhiva Bosne i Hercegovine su 2008. u depou pronašle fasciklu naslovljenu: "Pisma djece iz logora"

  • Kultura

  • 30. Jan. 2017  30. Jan. 2017

  • 0

Bila su to pisma zahvale zatvorenika u najzloglasnijim logorima na ovim prostorima tokom Drugog svjetskog rata. Sva su bila poslana na jednu adresu, Hajima Altarca iz Vareša.

 

Ime vareškog apotekara bilo je na svim dopisnicama iz Jasenovca, Gradiške i drugih sabirnih centara, a poslana su u periodu između 1941. i 1945. godine. U njima se logoraši zahvaljuju izvjesnom Hajimu Altarcu, apotekaru, za primljene pakete lijekova, higijenskih potrepština, novca, hrane, piše Radio Slobodna Evropa.

 

HAJIM ALTARAC, APOTEKAR, VAREŠ

 

Pisma su zaintrigirala arhivistice, pa su one željele saznati nešto više o apotekaru koji je slao pakete pomoći logorašima.

 

"Sve dopisnice su bile adresirane samo na Hajim Altarac, apotekar, Vareš. Iščitavajući dopisnice, nama se nametnulo pitanje ko je bio Hajim Altarac.

 

Foto: RSE

 

Kolegica i ja smo onda odlučile samoinicijativno otići u Vareš, da se raspitamo za apotekara", priča za RSE Sandra Biletić, arhivistica​ Arhiva Bosne i Hercegovine.

 

U malom Varešu pročulo se da arhivistice tragaju za Hajimom. Nakon što je tekst pod naslovom: "Ko se sjeća Hajima Altarca" objavljen u listu Bobovac, počeli su se javljati ljudi koji ga se sjećaju, kaže arhivska tehničarka Amira Hujdur.

 

"Prošlo je 70 godina, tada, kada smo Sandra i ja radile na sakupljanju informacija i ljudi su ga se sjećali sa velikim simpatijama.

 

Preko dopisnica i pisama vidimo da je Hajim svojim doprinosom, sa tim paketima koje je dostavljao u logore, pomagao da se olakšaju ti teški uslovi u kojima su se zatvorenici nalazili", objašnjava Hujdur. 

 

RADNICI SPASILI HAJIMA

 

Arhivistice su otkrile da je Hajim rođen u Sarajevu 1895., od oca Salomona i majke Rebeke. Tokom cijelog Drugog svjetskog rata ostao je u Varešu i radio kao apotekar.

 

Sve vrijeme, kao Jevrej, i sam je bio u opasnosti, ali, kao što je on pomagao drugima, tako su i njega Varešaci štitili od svih vojski koje su prolazile Varešom, priča Biletić.

 

"Radnici su ostavili posao, došli su na željezničku stanicu gdje je bio voz u kojem su, prema nekim saznanjima, već držali Hajima.

 

Legli su po pruzi sa jedne i druge strane, tako da voz uopšte nije mogao da krene, sa zahtjevom da im vrate Hajima, što su tadašnje vlasti i učinile", navodi Sandra Biletić.

 

Hajimovu priču arhivistice su ispričale u knjizi "Pisma Hajimu Altaracu iz koncentracionih logora u Drugom svjetskom ratu", koja je objavljena 2010. godine.

 

Nakon dugogodišnjeg istraživanja, na pitanje ko je za nju Hajim Altarac, Amira odgovara: "Hajim Altarac, koji živi sa nama od onog trenutka kada su te dopisnice došle u naše ruke, veliki je čovjek, veliki humanitarac, čovjek kojem smo mi, možda, svojim gestom pružile ruku da iskorači iz arhivske kutije i da to sve što je Hajim radio izađe na vidjelo, da i drugi ljudi saznaju to šta je Hajim radio."

 

Autorice su same pronašle i mjesto na sarajevskom Jevrejskom groblju na kojem je 1962. sahranjen Hajim Altarac. I na taj način odužile su se velikom humanitarcu, ili kako ga one od milja zovu, bosanskom Oskaru Schindleru.

 

(SB/N1/RSE)

 

 

 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...