Evropa
NOVA SILA: Ova država postaje ključni snabdjevač oružja za Evropu
Prije 3h0
Kako bi dobili uvid u stvarnu provedbu i učinke zabrane, istraživači sa Sveučilišta Canterbury razgovarali su sa 77 mladih u dobi od 12 do 18 godina iz 25 škola diljem države. Odgovori su bili raznoliki: dio učenika podržava zabranu, dio je skeptičan, a neki su posve ravnodušni.
HiTec
11. Dec. 2025 11. Dec. 2025
0
Prošlo je godinu dana otkako je novozelandska vlada iz učionica izbacila mobitele, uz obećanje da će tako poboljšati koncentraciju i rezultate učenika. Sada, zahvaljujući novim istraživanjima i iskustvima iz 25 škola, vidi se koliko je ta mjera stvarno promijenila školsku svakodnevicu, ali i šta o svemu tome misle sami učenici.
Slične zabrane uvele su i Australija, Francuska, Velika Britanija, Italija, Kina te pojedine američke savezne države, sve s istim ciljem: poboljšati koncentraciju i rezultate na nastavi. Kad je novozelandska zabrana stupila na snagu u aprilu 2024., premijer Christopher Luxon poručio je kako je 'vrijeme da se uklone distrakcije kako bi djeca mogla učiti i napredovati', piše Independent.
No dosadašnja istraživanja govore da stvari nisu tako jednostavne. Primjerice, studija u Ujedinjenom Kraljevstvu na više od 1200 učenika nije pronašla značajne razlike u ocjenama ili dobrobiti između škola s oštrom zabranom i onih s blažim pravilima.
Kako bi dobili uvid u stvarnu provedbu i učinke zabrane, istraživači sa Sveučilišta Canterbury razgovarali su sa 77 mladih u dobi od 12 do 18 godina iz 25 škola diljem države. Odgovori su bili raznoliki: dio učenika podržava zabranu, dio je skeptičan, a neki su posve ravnodušni.
Mnogi priznaju da im zabrana doista pomaže da se lakše usredotoče i da im kratki predah od ekrana ponekad dobro dođe. 'Inače bismo bili na mobitelu cijeli dan. To nije zdravo za nas', rekla je jedna učenica.
Drugi pak tvrde da je iz zabrane proizašao niz novih problema. Najčešće su spominjali stres i tjeskobu zbog nemogućnosti kontakta s roditeljima, nejasna i nedosljedna pravila te dojam dvostrukih standarda, kada nastavnici koriste mobitele, ali učenicima to nije dopušteno. Takva pravila kod mnogih potiču suprotan efekt. 'Svi ga ionako kriomice koriste', priznao je jedan učenik.
Mnogi učenici rekli su da zamjeraju što ih nitko nije pitao za mišljenje prije nego što je uvedena zabrana. Imali su, pokazuje istraživanje, dojam da odrasli uvode pravila bez konzultacija, očekujući da će se problem 'jednostavno riješiti zabranom'.
Zbunjenost dodatno raste jer se u nastavi i dalje redovito koriste laptopi i druga tehnologija. Prema novijim podacima, više od 80 posto učenika u Novom Zelandu smatra da ih tehnologija generalno ometa, što ne uključuje samo mobitele.
Neki su već pronašli kreativne načine zaobilaženja pravila. U jednoj školi učenici su počeli koristiti voki-toki uređaje umjesto mobitela kako bi ostali u kontaktu, a to pokazuje da zabrane ne mijenjaju uvijek ponašanje na željeni način, nego samo potvrđuju da učenici dobro poznaju tehnologiju i načine prilagodbe.
Učenici koji su sudjelovali u istraživanju naveli su nekoliko praktičnih prijedloga za poboljšanje. Najčešći su bili: dopustiti korištenje mobitela tijekom odmora i ručka, jasna i dosljedna pravila za sve - uključujući nastavnike - razvoj digitalnih vještina i učenje zdravih navika korištenja tehnologije.
Takav pristup podupire i istraživanje Digital Wellness Laba, koje naglašava važnost učenja vještina, a ne pukih ograničenja. No i odraslima treba podrška, a učitelji i roditelji moraju dobiti alate i edukaciju kako bi učenike mogli voditi kroz digitalni svijet.
Zabrana mobitela ne rješava jedan od ključnih problema, a to je kako pomoći mladima da tehnologiju koriste sigurno, odgovorno i svjesno. Ako škole žele dugoročno poduprijeti učenike, morat će izaći iz okvira jedinstvenih pravila i uvesti uključiviji pristup, piše Independent.
Istraživanje pokazuje da mladi nisu pasivni korisnici tehnologije, već aktivno traže rješenja i prilagođavaju se pravilima te žele sudjelovati u razgovoru i oblikovanju pravila koja se tiču njihova svakodnevnog života. To, prenosi Independent, znači zamijeniti stroge zabrane stvarnim dijalogom između učenika i odraslih te izgraditi pravedne, praktične i održive digitalne smjernice.
Podsjetimo, Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina. Blokirana im je mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka.
Evropa
NOVA SILA: Ova država postaje ključni snabdjevač oružja za Evropu
Prije 3h0
Šareni svijet
MAPA SE ŠIRI KAO LUDA, HRVATSKA POD POSEBNIM POVEĆALOM: "Ako krene, mogu gađati Zagreb"
Prije 3h0
Politika
TRIŠIĆ BABIĆ IZNIJELA NEVJEROVATNE TVRDNJE: "RS je prepoznata kao faktor na međunarodnoj sceni" (VIDEO)
Prije 3h0
Regija
ZAPOČEO JE RAZGOVORE UZ OBILNU VEČERU: Vučić govorio o višku kilograma, pa riješio da se "popravi" uz švicarski sir i krompir
Prije 4h0
HiTec
KINA GRADI MONSTRUOZNO ORUŽJE: Ovakvo čudovište od 120.000 tona svijet još nije vidio (VIDEO)
18. Jan. 20260
HiTec
STROGO POVJERLJIVO IZ NASA-E: Globalno zagrijavanje prestaje biti teorija i postaje egzekutor
18. Jan. 20260
HiTec
RADIKALNA ODLUKA: Kompanija Meta otpušta veliki broj radnika, nakon niza neuspjeha ukida se...
Prije 21h0
HiTec
OPASNOST ZA KREATIVNOST, ALI I MOZAK: Mladi sve više ovisni o vještačkoj inteligenciji
Prije 18h0
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.