Uspomene na Jugoslaviju uglavnom su nam asocijacija na neka sretnija i bezbrižnija vremena, a predmeti, koje mnogi i danas čuvaju, nose posebnu vrijednost. Sentimentalnu, prije svega. To su razne dekorativne stvari, posude, kvalitetni proizvodi koje su nekad pravile fabrike od Vardara do Triglava, dok su u svijetu numizmatičara najpopularnije stare novčanice s ilustrovanim licima koja pamte generacije.

Ko je bila Ružica, žena na najpoznatijoj jugoslavenskoj novčanici Foto: ilapinto / shutterstock

Prve papirne jugoslavenske dinare izdala je Narodna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1920. godine. Najstarija iz tog međuratnog perioda je banknota od 100 dinara, pravi raritet u kolekcionarskim zbirkama. Prve novčanice s oznakom "Narodna Republika Jugoslavija" (naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija zvanično je usvojen 1963.) nastale su u periodu 1944/45. godine.

Starije generacije sjetit će se likova kojima je papirni novac ilustrovan. Najpopularniji su bili Arif Heralić, livac iz Zenice, i rudar Alija Sirotanović. Arifov lik, koji se prvo nalazio na novčanici od 1.000 dinara, a kasnije zbog denominacije i redizajna na onoj od 10 dinara, zabilježio je fotograf Nikola Bibić 1954. godine. Popularni "som" trebalo je da simbolizuje sretnog i zadovoljnog radnika u mladoj jugoslavenskoj industriji, sve ono što Heralić nikada nije bio.

Alija Sirotanović, rudar u ugljenokopu Kreka, kog su često miješali s Arifom, u jednoj smjeni je iskopao 17 tona uglja i nadmašio rekord Rusa Alekseja Stahanova. Iako je to neformalno rudarsko takmičenje bilo aktuelno u vrijeme najžešćeg sukoba između Tita i Staljina, Alijin lik je završio na novčanici od 20.000 dinara tek 1987. godine, i zadržao se veoma kratko, jer je povučena iz upotrebe u monetarnoj reformi Ante Markovića, podsjeća "Dnevni avaz".

Sjećamo se još jedne "hiljadarke", koja se pojavila uoči Dana republike 1975. godine. Vrlo brzo je prozvana "siva golubica", zbog nijansi boje na njoj. Kada je prvi put izašla iz štamparije, vrijedila je 55 američkih dolara i u nju se klela cijela Jugoslavija, a u trenutku kada je povučena iz opticaja, 1989, njena vrijednost iznosila je 10 para i za nju niste mogli kupiti ni šibicu.

Čuvena novčanica od 1.000 dinara pojavila se uoči Dana republike 1975. godine Foto: Prachaya Roekdeethaweesab / shutterstock

Ko je žena s najpoznatije jugoslavenske novčanice

Idejno i likovno rješenje uradio je akademski slikar i grafički dizajner Andreja Milenković, svjetski priznati minijaturista i jedini profesionalni kreator poštanskih markica koje je SFRJ izdavala. Iz njegovog studija izašli su i znak Beogradskog sajma i OEBS-a u Beogradu, likovna rješenja za Zimske olimpijske igre u Sapporu i Mediteranske igre u Splitu, kao i više od tri stotine grafičkih i likovnih rješenja za sportske i druge događaje u svijetu i tadašnjoj državi. Jedno vrijeme bio je i predsjednik ULUPUDS-a.

Zanimljivo je da je, bar u numizmatičkom svijetu, ova novčanica i dalje u opticaju. Na sajtovima koji se bave prodajom starog novca i kovanica često se mogu naći primjerci popularne "sive golubice", a njena vrijednost približna je današnjem dinaru u istom apoenu.

Čuvenu "hiljadarku" prati i legenda da za 15 godina postojanja nikada nije falsifikovana jer je čini više od 40.000 linija sivih nijansi, navodi danas.rs. A ko je žena na njoj? Dugo se o tome ništa nije znalo...

Inspiraciju za lik djevojke koja u ruci drži grozd, a iza nje se vidi kombajn kako žanje pšenicu, Andreja Milenković je pronašao u svojoj supruzi Ružici. Jovan Hadži-Kostić, simbol satirične književnosti i kritičkog novinarstva, u svojoj antologijskoj rubrici istakao je da je dama s (tad još nove) "hiljadarke" – najidealnija žena Jugoslavije. Spomenimo i da je Ružičin otac bio proslavljeni fudbaler i selektor Milorad Arsenijević Balerina.

"O svemu tome pojma nisam imala. Pozirala sam Andreji uvjerena da će mi, kako je obećao, izraditi portret. I umjesto da dobijem sliku koja bi bila samo moja, dobila sam izmijenjen lik na novčanici koju – svako može da ima. Bila sam, tada, povrijeđena. Kasnije, postala sam ponosna što je to Andrijino djelo," rekla je Ružica, a prenosi index.hr.

"Događalo mi se da mi ljudi s kojima se upoznam kažu: 'Vi me na nekog podsjećate'. Znala sam da to nije otrcana fraza, ali, naravno, nikad nisam htjela objašnjavati gdje su me to vidjeli i na koga ih podsjećam. Bilo bi teško objasniti: ljudi mahom u novac gledaju kao u vrijednost, a ne kao u grafički izraz."

"Pobijedio sam u jakoj konkurenciji. Kada su me pitali čiji je to lik, rekao sam – obične, zdrave žene, seljanke. Jer u internom takmičenju bio je zahtjev da na novčanici bude motiv iz poljoprivrede, vezano za Zeleni plan, da bude opštejugoslavenski, dakle, da ne bude u nošnji. Tražio sam takav i došao na ideju da modifikujem lik svoje žene," ispričao je svojevremeno Andreja Milenković, koji je preminuo 2005. godine u Beogradu.