Strateška situacija na Dalekom istoku pogoršava se brže nego što administracija u Washingtonu uspijeva odgovoriti, dok Tajvan polako klizi iz američke interesne sfere. Uslijed narušenog povjerenja u američku zaštitu i sve agresivnije strategije Pekinga, ključna politička snaga na ostrvu, stranka Kuomintang, sve je sklonija ideji ujedinjenja s kontinentalnom Kinom, što bi moglo trajno promijeniti svjetski poredak, piše britanski Telegraph.

Uspon Kuomintanga i gubitak povjerenja u Washington

Tajvanska opoziciona stranka Kuomintang, koja trenutno kontroliše parlament, čini se da je izgubila svako povjerenje u američki "sigurnosni kišobran". Politički potomci Chiang Kai-sheka pomirili su se sa historijskim neprijateljima u Komunističkoj partiji Kine, smatrajući režim kineskog predsjednika Xi Jinpinga "manjim otrovom" u odnosu na nepredvidivu politiku koju vodi Donald Trump.

"U Taipeiju je politička atmosfera veoma toksična, posebno u posljednjih deset mjeseci", upozorava analitičar Ryan Fedasiuk sa Američkog instituta za preduzetništvo.

Cheng Li-vun, nova liderka Kuomintanga, doživjela je potpunu ideološku konverziju. Nekada vatrena nacionalistkinja, sada tvrdi da bi Tajvanci trebali biti ponosni što su Kinezi. Ona je za New York Times izjavila da vrijeme ne ide u prilog ostrvu: "Brzi uspon kontinentalne Kine znači da je njihova nacionalna snaga neuporedivo drugačija u odnosu na ono što su bili prije deset godina". Cheng se otvoreno zapitala tretiraju li Sjedinjene Američke Države Tajvan samo kao "pijuna" na šahovskoj tabli.

Anakonda strategija i rizik od tehnološkog kolapsa

Kina trenutno provodi takozvanu "Anakonda strategiju" – kampanju pomorskog, vazdušnog i sajber gušenja ostrva koje proizvodi preko 90 odsto svjetskih naprednih poluprovodnika. Lyle Morris iz Azijskog društva ističe da je Kina sve bliže cilju da kontroliše Tajvan bez ispaljenog metka, koristeći političku subverziju i vojni pritisak.

Postoje dva scenarija u kojima bi Donald Trump mogao definitivno izgubiti Tajvan:

1. Guranje Tajvana u zagrljaj Pekinga: Insistiranje da ostrvo plaća za zaštitu i poveća vojni budžet na deset odsto BDP-a stvara ogroman revolt. Kuomintang već blokira povećanje vojnih izdataka od 40 milijardi dolara, strahujući da bi Tajvan mogao postati "nova Ukrajina".

2. Slanje signala slabosti: Američka uzdržanost se u Pekingu tumači kao dozvola za jačanje pritiska. Ryan Fedasiuk upozorava da Amerika ima samo "pet mjeseci da spasi prvi ostrvski lanac", posebno ako Donald Trump upadne u zamku tokom posjete Pekingu u aprilu.

Dok se globalne sile preslaguju, institucije države Bosne i Hercegovine i domaći ekonomski eksperti s pažnjom prate dešavanja oko Nvidije i čipova, jer bi kinesko osvajanje Tajvana izazvalo potpuni slom zapadne tehnološke industrije. Čak i unutar RS i Federacije, privredni subjekti koji zavise od uvoza elektronike mogli bi osjetiti direktne posljedice ovog pacifičkog čvora.