Iako mnogi putnici nisu svjesni toga, jedno od sve češće primjenjivanih pravila na granicama Europske unije odnosi se na provjeru financijskih sredstava. Granična policija ima pravo zatražiti dokaz da osoba raspolaže dovoljnim iznosom novca za planirani boravak, bilo u gotovini ili na bankovnoj kartici.

Ako putnik ne može potvrditi da ima dovoljno sredstava, ulazak u EU može biti odbijen, čak i kada su putni dokumenti uredni. Također, općenite izjave poput one da se ide u posjet prijateljima ili da postoji smještaj bez priložene potvrde sve se rjeđe prihvaćaju.

Službenici mogu tražiti točnu adresu boravka, podatke o domaćinu pa čak i kontakt telefon, a u pojedinim slučajevima domaćina i izravno kontaktiraju.

Dodatna pitanja

Sumnju može izazvati i putovanje s minimalnom prtljagom ili bez kofera, što se često povezuje s mogućnošću nezakonitog rada. U takvim situacijama granična policija postavlja dodatna pitanja o svrsi i trajanju boravka, povratnoj karti te zaposlenju u matičnoj državi. Također, službenici imaju pravo bez sudskog naloga detaljno pregledati vozilo, prtljagu i osobne stvari.

Dodatne provjere često prolaze i roditelji koji putuju s djecom različitog prezimena. Tada se može zatražiti izvadak iz matične knjige rođenih ili drugi dokaz o srodstvu, osobito na vanjskim granicama Schengenskog prostora. Slično vrijedi i za vozila u kojima se nalaze alati, radna ili zaštitna oprema, što može potaknuti sumnju na rad ‘na crno’.

Manje je poznato da se u sustavima mogu pojaviti i stare zabrane ulaska, čak i one iz drugih država članica EU. Prema Schengenskom zakoniku o granicama, konačnu odluku o dopuštanju ulaska donosi granični policajac, koji može procijeniti da postoji rizik i kada su formalni uvjeti ispunjeni. Upravo zbog takvih, često nevidljivih pravila, putnici iz Bosne i Hercegovine sve češće nailaze na zadržavanja, dodatne kontrole ili odbijanje ulaska, piše GPMaljevac.