Politička 2025. godina u Bosni i Hercegovini protekla je u znaku dubokih potresa, presuda i pokušaja redefiniranja unutrašnjih i vanjskopolitičkih odnosa. Presuda Suda BiH bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku označila je, prema ocjenama sagovornika, važan trenutak za jačanje institucija države. O izazovima današnje politike, slabljenju međunarodnog utjecaja i nužnosti unutrašnjeg dogovora za Hayat televiziju govorili su bivši bh. diplomati Fuad Đidić i Draško Aćimović.

Početkom godine Sud BiH osudio je bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika, čime su, kako se ocjenjuje, institucije države pokazale da se ipak mogu suprotstaviti političarima koji su godinama smatrani nedodirljivima. Taj događaj otvorio je širu raspravu o stanju političkog sistema, ulozi međunarodne zajednice i odgovornosti domaćih aktera.

O razlikama između političkog ambijenta prije dvadesetak godina i današnjeg vremena govorili su bivši diplomati Fuad Đidić i Draško Aćimović, ističući da su se globalni odnosi, ali i unutrašnje prilike u BiH, suštinski promijenili.

Promijenjeni svijet i slabljenje međunarodnog utjecaja

Đidić smatra da se današnji globalni kontekst ne može porediti s onim s početka 2000-ih godina, te da je došlo do duboke promjene paradigmi na kojima počiva zapadni svijet.

"Mi živimo u drugačijem svijetu nego što je to bio 2000. godine. Podsjećam na izjavu Baracka Obame koji je rekao da je raznolikost ljudi snaga SAD-a, dok Donald Trump tvrdi da je to njihova slabost. Petnaest godina u historiji nije puno, ali je to temeljna promjena globalnih odnosa i paradigme na kojoj je zasnovano zapadno društvo", kazao je Đidić.

Aćimović, s druge strane, ističe da su i Sjedinjene Američke Države uvidjele kako bez unutrašnjeg političkog dogovora u BiH nema rješenja nagomilanih problema, te da se greške prave donošenjem ad hoc odluka i površnih kompromisa.

"Ovo je put na koji se moramo prilagoditi. Mi griješimo jer donosimo ad hoc odluke i površna rješenja. Nemamo strukturu vanjskih poslova, nemamo hodogram djelovanja i zbog toga ne možemo ići naprijed. To je ono što sadašnja politika SAD-a poručuje, da se politički učesnici u zemlji moraju dogovarati. Diplomatija je važan faktor uređenja naše države", naglasio je Aćimović.

Unutrašnji dogovor kao jedini izlaz

Đidić podsjeća da je ranije bilo lakše postići dogovore u BiH zbog snažnijeg prisustva međunarodne zajednice i autoriteta visokih predstavnika, ali upozorava da je danas problem mnogo dublji.

"Bilo je lakše doći do dogovora zbog prisutnosti vanjskog faktora i jačih visokih predstavnika. Danas imamo slabljenje međunarodnog utjecaja, ali i politički paradoks da se jedan dio društva okrenuo sam protiv sebe. Dogovor naroda se okrenuo protiv naroda jer je stvorio političke elite koje ne odgovaraju onima koji su ih birali", istakao je Đidić.

Dodaje da je BiH zapala u stanje blokiranog i pervertiranog političkog sistema, u kojem nema prostora za eksperte, građanske inicijative i stvarne reforme.

"Uvijek se u ovakvom sistemu pojavljuju ljudi koji pokazuju njegovu defektnost. Sistem funkcioniše na principu trgovine, novca, profita i investicija. Zemlja je u protekloj godini bila blokirana od vrha do dna, pa i njena diplomatija. Ovo što danas imamo je diplomatija apologije, slijepe poslušnosti interesima stranih sila, ali i slijepog vjerovanja tim silama", rekao je Đidić.

Aćimović smatra da izlaz iz trenutne situacije može donijeti samo sveobuhvatan dogovor svih parlamentarnih stranaka, uz jasno definisan pravac vanjske politike i pregovora s Evropskom unijom.

"Trojka nije trebala pristati na ukidanje Ustava na 24 sata kako bi preuzela vlast. Ako u startu napravite takvu grešku, onda pravite grešku za greškom. Pregovarač mora prvo uskladiti odnose unutar zemlje i tek onda ih prenositi prema vani. Dok ne pokrenemo razgovor svih parlamentarnih stranaka, blokade će ostati", ocijenio je Aćimović.

Dodaje da je optimista ukoliko dođe do konferencije svih političkih aktera, jer se, kako kaže, svi moraju nečega odreći kako bi se odredio jasan put ka EU i stabilnijoj budućnosti države.

"Svi se moraju odreći nečega. Moramo odrediti put ka Evropskoj uniji, vanjsku politiku i glavnog pregovarača koji će moći iskoordinisati sve strane unutar države. Samo tako možemo riješiti probleme. Ja sam optimista ako dođe do jedne takve konferencije", zaključio je Aćimović.