U Trebinju će danas, u okviru programa obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, biti otvorena nova bolnica koja nosi zanimljiv naziv -"Sveti arhiđakon Stefan – deveti januar".

Dovoljno je samo pogledati nazive zdravstvenih ustanova u bh. entitetu RS i bit će vam jasno u kojem pravcu sve vodi. "Sveti vračevi", "Sveti apostol Luka", "Sveti arhiđakon Stefan – deveti januar", imena zdravstvenih ustanova kao da su „utekla“ iz srednjeg vijeka.

O sekularizmu, koji je ustavna kategorija u BiH, a na Ustav se rado pozivaju čelnici u RS-u, da ne govorimo. Baš kao i na poruke nesrpskom stanovništvu koje vlasti u RS-u šalju imenima zdravstvenih i školskih ustanova.

Da ništa nije slučajno, u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ upozorava Ramiz Salkić, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

-Srbija i bosanski Srbi na svaki način žele ovaj dio Bosne i Hercegovine obilježiti kao ekskluzivno srpski, pravoslavni teritorij. Na tom putu ne vidim da im se neko ozbiljno suprotstavlja, umjesto toga, iz vlastite nemoći ili zbog nepostojanja volje da se tom procesu suprotstavi, on se relativizira i prikazuje kao bezazlena, retrogradna aktivnost, komentrao je Ramiz Salkić za „Slobodnu Bosnu“.

DALEKOSEŽNE POSLJEDICE

-Danas u entitetu RS imate škole, obdaništa i bolnice koje nose ime „Srbija“. Autoput nosi naziv „9. januar“, dakle sve se čini kako bi diskriminacija onih koji nisu Srbi bila vidljiva i potpuna. Cilj je ubijediti buduće generacije da je ovo vjekovni srpski prostor, da pripada isključivo i samo Srbima te da ovdje nikada nisu živjeli drugi narodi. Koliko god oni koji imaju obavezu da se suprotstave ovom mirnodopskom, agresivnom obilježavanju teritorije potiskivali ovo pitanje u stranu, ono će ostaviti dalekosežne posljedice.

Po Ustavu, ovaj entitet podjednako pripada srpskom, hrvatskom i bošnjačkom narodu, kao i svim drugim građanima, isto kao i cijela Bosna i Hercegovina. Ustav zabranjuje svaki oblik diskriminacije. Davanje ovakvih naziva bolnicama u svakom slučaju može stvarati osjećaj nelagode kod pacijenata, pored već pomenutog šireg konteksta diskriminacije i obilježavanja ekskluzivnog „srpskog svijeta“, zaključio je Salkić.

(M.I.)