Na sesiji „Kruga 99“, održanoj pod nazivom „Promišljanja o strategiji nacionalne sigurnosti za Bosnu i Hercegovinu u cilju jačanja kulture sjećanja u 2026. godini“, uvodno izlaganje održao je profesor filozofije te studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Programa studija genocida Univerziteta Yale, David Pettigrew.

Pettigrew je naglasio da se kontinuirani pokušaji iz entiteta Republika Srpska da oslabe i potkopaju državu Bosnu i Hercegovinu moraju jasno osuditi i institucionalno zaustaviti. Uz to, upozorio je da je nužno spriječiti i dugotrajne političke inicijative usmjerene ka formiranju takozvanog „trećeg entiteta“ bosanskih Hrvata.

Prema njegovim riječima, i Republika Srpska i ideja „trećeg entiteta“ predstavljaju nastavak projekata „Velike Srbije“ i „Velike Hrvatske“ iz devedesetih godina, koje je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju okvalificirao kao udružene zločinačke pothvate. Iz perspektive nacionalne sigurnosti, istakao je, Milorad Dodik i Dragan Čović moraju biti pozvani na odgovornost zbog nastavka političkih aktivnosti koje imaju za cilj urušavanje države Bosne i Hercegovine.

Pettigrew je upozorio da nacionalističke politike među dijelom bosanskih Srba i Hrvata danas održavaju sistemsku diskriminaciju koja, kako je naveo, poprima obilježja aparthejda, posebno u oblastima obrazovanja, zapošljavanja i političke zastupljenosti Bošnjaka. Takve politike, predvođene SNSD-om i HDZ-om, uključuju negiranje genocida, odbacivanje presuda MKSJ-a, glorifikaciju osuđenih ratnih zločinaca te onemogućavanje podizanja spomen-obilježja žrtvama. Pettigrew smatra da nacionalna sigurnost zahtijeva da se takva praksa pravno sankcioniše i procesuira.

Posebno je naglasio potrebu zabrane obilježavanja neustavnog „Dana Republike Srpske“, ističući da takvo obilježavanje predstavlja slavljenje agresije i genocida te svjesnu provokaciju usmjerenu ka žrtvama. Osvrnuo se i na bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika, navodeći da on nastavlja s antimuslimanskom retorikom i govorom mržnje usmjerenim protiv Bošnjaka, ali i protiv institucija poput Centralne izborne komisije BiH.

Prema Pettigrewu, i nacionalna sigurnost i Krivični zakon Bosne i Hercegovine nalažu da Dodik snosi odgovornost za govor mržnje i poricanje genocida, te da mora biti adekvatno procesuiran. Kao minimum, naveo je ponovno uvođenje međunarodnih sankcija.

Govoreći o geopolitičkom kontekstu, Pettigrew je istakao da Ruska Federacija, koja podržava i separatističke težnje Republike Srpske i ideju „trećeg entiteta“, predstavlja ozbiljnu i egzistencijalnu prijetnju stabilnosti Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, Moskva ove procese koristi kao dio šire strategije destabilizacije zemlje i blokiranja njenog evroatlantskog puta.

U tom kontekstu, pozvao je na intenziviranje napora za ubrzanje pristupanja Bosne i Hercegovine NATO savezu, kako bi se država zaštitila od destabilizirajućih politika Srbije, Hrvatske i Rusije. Iako je u američkoj Strategiji nacionalne sigurnosti iz novembra 2025. naglašeno da se NATO više neće širiti kao ranije, Pettigrew smatra da BiH, uz podršku saveznika iz Evropske unije, mora odlučno insistirati na važnosti svog članstva u tom savezu.

Na kraju izlaganja, Pettigrew je istakao da bi jačanje strateške sigurnosti omogućilo snažniju vladavinu prava i napredak tranzicijske pravde, uključujući podizanje spomen-obilježja na mjestima ratnih zločina i uklanjanje simbola koji veličaju osuđene ratne zločince. Zaključio je da međunarodna zajednica i Ured visokog predstavnika do sada nisu pokazali dovoljnu odlučnost u tim pitanjima, iako su ona ključna za izgradnju sigurne i demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine.