Srbija će već narednih godina postati najveća ekonomija jugoistočne Evrope, pretekavši Hrvatsku, pokazuju najnovije prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF/IWF). Ova promjena označava historijski zaokret u ekonomskim odnosima snaga u regionu, s potencijalno dalekosežnim političkim i investicijskim posljedicama, piše austrijski Kosmo.at.

Prema analizi podataka IWF-a koju je objavio portal BiznisInfo.ba, Srbija će već sljedeće godine sustići Hrvatsku, a potom je i definitivno ostaviti iza sebe po veličini nominalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Trenutni podaci pokazuju da Hrvatska još uvijek blago vodi sa 103,9 milijardi dolara, dok je Srbija na 100,05 milijardi dolara. No, ta razlika se već 2025. godine topi na svega oko milijardu dolara – Hrvatska bi tada trebala imati 113,13 milijardi, a Srbija 112,11 milijardi dolara.

Ključna godina bit će 2026., kada će dvije ekonomije biti gotovo izjednačene. Već od 2027. godine Srbija preuzima vodstvo sa 121,29 milijardi dolara, naspram 118,4 milijarde koliko će imati Hrvatska.

Dugoročne prognoze su još upečatljivije: do 2030. godine razlika raste na gotovo 13 milijardi dolara – Srbija bi tada trebala dostići 148,71 milijardu, a Hrvatska 135,73 milijarde dolara.

Iako su se i ranije pojavljivale analize koje su tvrdile da je Srbija već prestigla Hrvatsku po pojedinim parametrima, podaci IWF-a se smatraju najrelevantnijim, jer se temelje na međunarodno priznatoj i uporedivoj metodologiji.

Nova ekonomska mapa regiona

Podaci IWF-a ne mijenjaju samo odnos snaga između Srbije i Hrvatske, već crtaju i potpuno novu ekonomsku kartu regiona do 2030. godine. Prema tim projekcijama, Slovenija će biti treća ekonomija sa 102,03 milijarde dolara, a slijede:

• Bosna i Hercegovina – 44,11 milijardi

• Albanija – 41,12 milijardi

• Sjeverna Makedonija – 25,52 milijarde

• Kosovo – 17,71 milijarda

• Crna Gora – 12,45 milijardi dolara

Vrijedi podsjetiti da je Srbija već ranije pretekla Sloveniju po ukupnoj veličini ekonomije, čime je učvrstila svoju poziciju regionalnog lidera.

Ekonomski stručnjaci rast Srbije objašnjavaju s više faktora: većim unutrašnjim tržištem i brojem stanovnika, snažnim rastom industrije i izvoza, stalnim prilivom stranih investicija, velikim državnim infrastrukturnim i energetskim projektima te relativnom makroekonomskom stabilnošću posljednjih godina.

Rast ekonomije ne znači i bogatije građane

Ipak, rast ukupnog BDP-a ne znači automatski i veći životni standard. Podaci o BDP-u po glavi stanovnika jasno pokazuju da će Srbija i dalje značajno zaostajati za Hrvatskom i Slovenijom kada je riječ o prosječnim primanjima.

Slovenija će zadržati uvjerljivo prvo mjesto u regionu, dok će Hrvatska ostati stabilno druga. Rang-lista se, prema prognozama, neće mijenjati do kraja decenije.

Već za 2025. godinu očekuju se sljedeći iznosi BDP-a po stanovniku:

• Slovenija: 37.180 dolara

• Hrvatska: 26.960 dolara

• Srbija: 15.320 dolara

Godinu kasnije, 2026., ti iznosi rastu na:

• Slovenija: 40.160 dolara

• Hrvatska: 29.370 dolara

• Srbija: 17.290 dolara

Do 2030. godine IWF predviđa dalji rast:

• Slovenija: 47.680 dolara

• Hrvatska: 35.300 dolara

• Srbija: 23.630 dolara

Istovremeno, Srbija će se sve jasnije odvajati od ekonomski slabijih zemalja regiona poput Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova, zauzimajući srednju poziciju između razvijenijih i siromašnijih država Balkana.

Podaci IWF-a tako pokazuju dvostruku sliku regiona:
S jedne strane, Srbija postaje najveća ekonomija Balkana, što joj donosi veći politički i investicijski utjecaj.

S druge strane, životni standard njenih građana, mjeren BDP-om po stanovniku, i dalje ostaje osjetno ispod nivoa Hrvatske i Slovenije, iako se razlika u odnosu na ostatak regiona povećava.