Donald Trump ponovo je uzdrmao transatlantske odnose nakon što je Bijela kuća potvrdila da je američki predsjednik razgovarao o “nizu opcija” za preuzimanje Grenlanda, uključujući i mogućnost upotrebe vojske. Evropski lideri objavili su zajedničko saopćenje podrške Danskoj, koja se protivi Trumpovim ambicijama prema arktičkom ostrvu koje Amerikanci sve otvorenije proglašavaju pitanjem nacionalne sigurnosti.

Trump je tokom vikenda ponovio da je SAD-u Grenland “potreban” iz sigurnosnih razloga, što je dansku premijerku Mette Frederiksen navelo da upozori kako bi svaki američki napad značio kraj NATO-a. Iako scenario “venezuelanskog stila” – upad i preuzimanje vlasti – zvuči nerealno, sagovornici Politica tvrde da postoji put ka cilju koji se ne mora svesti na direktnu silu, već na pritisak, uticaj i političko preusmjeravanje, piše Dnevno.hr.

Politico je razgovarao s više zvaničnika EU-a, NATO izvora, odbrambenih stručnjaka i diplomata o tome kako bi američko preuzimanje mineralima bogatog i strateški važnog Grenlanda moglo izgledati – i zašto Evropa sve češće povlači paralelu s ekspanzionističkim šablonima koje veže za Vladimira Putina.

Foto: Guliver Image

Kampanja uticaja i guranje ideje nezavisnosti

Gotovo odmah nakon preuzimanja dužnosti, Trumpova administracija počela je snažnije gurati ideju nezavisnog Grenlanda. U postojećem statusu, kao autonomni teritorij Danske, Grenland ne može samostalno sklapati ključne sporazume bez Kopenhagena, dok bi mu nezavisnost otvorila vrata direktnim dogovorima sa SAD-om.

Da bi došlo do nezavisnosti, Grenlanđani bi morali glasati na referendumu, a zatim slijede pregovori koje moraju odobriti i Nuuk i Kopenhagen. U anketi iz 2025. godine, 56 posto ispitanih navelo je da bi glasalo za nezavisnost, dok je 28 posto bilo protiv.

Prema navodima danskih medija, danska sigurnosno-obavještajna služba upozoravala je da je Grenland “meta kampanja uticaja raznih vrsta”. Stručnjaci za digitalnu politiku ukazuju da ovakve kampanje često kombinuju aktivnosti na terenu i na internetu, s ciljem da se određena ideja učini glasnijom i popularnijom nego što realno jeste, stvarajući osjećaj “neizbježnosti”.

Trumpov zamjenik šefa kabineta Stephen Miller izjavio je za CNN da “niko neće vojno ratovati sa SAD-om zbog budućnosti Grenlanda”. U međuvremenu je Trump imenovao specijalnog izaslanika za Grenland, guvernera Louisiane Jeffa Landryja, koji je javno govorio o ambiciji da Grenland postane dio SAD-a. Američki potpredsjednik JD Vance ranije je poručio da će “narod Grenlanda imati pravo na samoopredjeljenje”, uz dodatak: “Nadamo se da će odlučiti sarađivati sa Sjedinjenim Državama.”

Foto: Pixabay/Nuuk na Grenlandu

“Primamljivi dogovor” i trgovina velikim interesima

Ako bi Grenland krenuo putem odvajanja od Danske, sljedeći korak bio bi jačanje američkog uticaja kroz političke i ekonomske aranžmane. U opticaju se pominjala i ideja da Grenland postane američka savezna država, ali ankete ukazuju da je to među stanovništvom uglavnom neprihvatljivo: 85 posto Grenlanđana protivi se ulasku u sastav SAD-a.

Kao alternativni model, u javnosti se povremeno pojavljuje opcija sporazuma o slobodnom pridruživanju (COFA), kakve SAD ima s pojedinim pacifičkim državama: Washington pruža zaštitu i ključne usluge, a zauzvrat dobija širok bezbjednosni i operativni prostor. Grenlandski opozicioni zastupnik Kuno Fencker, zagovornik nezavisnosti, kaže da želi objasniti Amerikancima da Grenlanđani “ne žele biti poput Portorika ili bilo kojeg drugog američkog teritorija”, ali da “različite opcije mogu doći na sto”, a odluka bi bila donesena plebiscitom.

S druge strane, dio stručnjaka upozorava da bi pregovori s Trumpom mogli biti rizični po Grenland. Jedan vojni analitičar iz Danske ocijenio je da bi bilo “krajnje nepromišljeno” pristati na aranžman samo uz nadu da će se kasnije pojaviti bolji dogovor.

Foto: Pixabay

Ukrajina kao “mamac” i, u krajnjoj liniji, opasnost od sile

Evropski saveznici Danske u EU-u, kako se procjenjuje, protivili bi se pokušaju odvajanja Grenlanda od Kopenhagena. No, u diplomatskim krugovima se spominje da bi Washington mogao pokušati vezati širu priču za Ukrajinu: paket “sigurnost za sigurnost”, u kojem bi Evropa dobila jača američka jamstva za Ukrajinu, a zauzvrat bila tolerantnija prema proširenoj ulozi SAD-a na Grenlandu.

Najcrnji scenario – vojna intervencija – i dalje se u NATO krugovima smatra udaljenim, ali sama činjenica da se o tome govori podigla je alarm. Pojedini stručnjaci upozoravaju da bi svaki takav potez bio bez pravne osnove prema međunarodnom pravu i da bi predstavljao udar na same temelje NATO saveza, uz dugoročne posljedice po povjerenje među saveznicima i saradnju u oblasti bezbjednosti.

Foto: Guliver Image

Jedan visoki diplomat sažeo je raspoloženje u Evropi: “Mogući su teški pregovori, ali još smo daleko od scenarija neprijateljskog preuzimanja.”

U cijeloj priči, jedno je jasno: Grenland je postao više od geografske tačke na mapi — pretvoren je u veliko geopolitičko pitanje koje može redefinisati odnose SAD-a, Danske i čitave Evrope.