Kubu je posljednjih mjeseci zahvatila teška zdravstvena kriza zbog bolesti koju stanovnici jednostavno nazivaju "virus", a koja je bolnice dovela na rub kolapsa. Istovremeno, režim se suočava s ozbiljnim optužbama za prikrivanje stvarnog broja umrlih, piše britanski Mirror, prenosi Blic.

Prema zvaničnim podacima, Kuba je od 17. decembra prijavila 52 smrtna slučaja i više od 38.000 sumnjivih infekcija, ali mnogi Kubanci tvrde da su stvarni brojevi daleko veći. Pojedini izvještaji navode da je čak trećina stanovništva zaražena, dok je British Medical Journal ovu situaciju opisao kao najtežu zdravstvenu krizu u zemlji u posljednjih nekoliko decenija.

Foto: Facebook / Drustvene mreze

"Ozbiljna epidemija" i sumnje u zataškavanje

Manuel Cuesta Morúa, istaknuti borac za ljudska prava iz Havane, izjavio je da je epidemija počela u Matanzasu prije oko pet mjeseci, kada su zabilježene iznenadne smrti.

"Ove smrti nikada nisu zvanično priznate kao posljedica virusa, već su predstavljene kao 'prirodni uzroci'", rekao je Morúa, dodajući da je u pokrajinskoj bolnici u Matanzasu medicinska sestra – koja je kasnije otpuštena i ušutkana – prva podigla uzbunu zbog neuobičajeno velikog broja smrtnih slučajeva.

Zbog ozbiljnosti situacije, kanadska vlada je ove sedmice najavila zdravstvene preglede i karantin do sedam dana za putnike koji se vraćaju s Kube. Još u decembru, Španija je svojim građanima savjetovala da izbjegavaju putovanja na Kubu zbog "ozbiljne epidemije".

Do kraja oktobra, zdravstveni radnici su prijavili 13.000 novih slučajeva groznice u samo jednoj sedmici širom zemlje. U oblastima poput Camagüeya i Holguína, groblja su, prema navodima lokalnih izvora, bila preplavljena. Tek tri mjeseca nakon širenja bolesti, kubanska vlada je priznala da je riječ o epidemiji, ali je odbila proglasiti vanredno stanje u zdravstvu.

"Niko ne može sakriti epidemiju ili mrtve"

Bolest je opisana kao vrsta "kombiniranog arbovirusa" – pacijenti su istovremeno zaraženi s više virusa, uključujući dengu, kao i respiratorne viruse poput H1N1 gripe i COVID-19.

Kubanski zvaničnici, međutim, insistiraju da je riječ o uobičajenim bolestima za stanovnike ostrva.

"Nisu ni novi, ni rijetki, ni nepoznati", rekao je u oktobru ministar javnog zdravlja José Ángel Portal Miranda, odbacujući optužbe o zataškavanju uz tvrdnju: "Niko ne može sakriti epidemiju ili mrtve".

Ministarstvo zdravlja Floride potvrdilo je 149 slučajeva među ljudima koji su putovali na Kubu, a prema podacima Američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), situacija zahtijeva hitnu pažnju kako bi se spriječilo dalje širenje.

Za sada nema naznaka da je epidemija stigla do Evrope.

U zemlji sa urušenim zdravstvenim sistemom, čak 70.000 radnika u sektoru dalo je otkaz, a više od 30.000 ljekara emigriralo je u posljednje tri godine.

"Vlasti su mjesecima čekale prije nego što su javno priznale razmjere epidemije i u početku su umanjivale njenu ozbiljnost, ostavljajući građane da se oslanjaju na društvene mreže i nezavisne medije", kaže Morúa. Dodaje da su i nakon priznanja krize zvanična ažuriranja ostala netransparentna, s vrlo malo podataka o hospitalizacijama, regionalnom širenju i broju smrtnih slučajeva.

Zbog svega toga, mnogi Kubanci otvoreno optužuju vlast za zataškavanje.

Epidemiji su, prema procjenama stručnjaka, pogodovali loši sanitarni uslovi, poplave i nestašica insekticida, dok zdravstveni sistem već decenijama propada.

Kombinirani arbovirus označava grupu infekcija koje prenose insekti i koje dijele slične simptome: groznicu, bolove u mišićima i zglobovima, osip, a u težim slučajevima i zahvatanje nervnog sistema ili unutrašnja krvarenja.

Situacija zahtijeva hitnu reakciju, ali nepovjerenje građana i optužbe za netransparentnost i zataškavanje dodatno produbljuju krizu na ovom karipskom ostrvu.