U Federaciji BiH ima više penzionera nego radnika u realnom sektoru, što predstavlja ozbiljan alarm. Svako usporavanje ekonomije, pad izvoza, rast inflacije ili novi val iseljavanja direktno ugrožava stabilnost penzionih fondova

Penzijski sistemi u Bosni i Hercegovini suočavaju se s ozbiljnom i sve vidljivijom krizom, koju pogoršavaju nepovoljni demografski trendovi, kontinuirano iseljavanje i smanjenje broja ljudi koji uplaćuju doprinose. Ono što se godinama smatralo dugoročnim problemom, danas je postalo kratkoročna budžetska prijetnja.

U oba entiteta temelji penzionog sistema nalaze se pod snažnim fiskalnim pritiskom, a vlasti su sve češće prisiljene da rupe u fondovima krpe transferima iz budžeta, brišući granicu između penzionog osiguranja i klasične socijalne pomoći, piše Hayat.

Iako ovaj problem nije specifičan samo za BiH, dodatni teret predstavljaju složena administracija, fragmentirano tržište rada i visoka stopa neaktivnosti stanovništva. Kako broj penzionera raste, a radna snaga se smanjuje, sistem postaje sve osjetljiviji na svaku ekonomsku krizu.

Podaci Federalni zavod za statistiku pokazuju da je u Federaciji BiH javni sektor godinama gotovo nepromijenjen, dok privatni sektor nosi gotovo sav rast zaposlenosti.

U 2024. godini u Federaciji BiH bilo je ukupno 547.660 zaposlenih. Od toga je 173.013 zaposleno u javnom sektoru, dok je 374.647 radilo u privatnom sektoru. To znači da javni sektor čini oko 32 posto zaposlenosti, a privatni 68 posto.

Ključni problem nije samo veličina javnog sektora, već odnos onih koji uplaćuju i onih koji primaju. U Federaciji BiH trenutno ima 464.203 penzionera, dok je broj zaposlenih u privatnom sektoru manji za oko 89.500 osoba.

Drugim riječima, u Federaciji BiH ima više penzionera nego radnika u realnom sektoru, što predstavlja ozbiljan alarm. Svako usporavanje ekonomije, pad izvoza, rast inflacije ili novi val iseljavanja direktno ugrožava stabilnost penzionih fondova.

Prema podacima Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u septembru 2025. godine u BiH je bilo 853.172 zaposlenih, dok je broj penzionera iznosio 758.203. Razlika između zaposlenih i penzionera manja je od 100.000, što je dugoročno neodrživo.

U RS formalno se bilježi rast zaposlenosti, ali isključivo zahvaljujući javnom sektoru. Podaci Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje RS pokazuju da je u posljednje dvije godine u javnom sektoru RS-a zaposleno više od 7.400 novih radnika, dok se broj zaposlenih u privatnim preduzećima smanjuje.

Na kraju 2024. godine u privatnim firmama u RS-u bilo je 136.543 radnika, što je manje nego prethodnih godina, a samo tokom 2025. zabilježen je pad od 2.137 zaposlenih u privatnom sektoru.

Iako ukupan broj zaposlenih u RS-u raste, struktura tog rasta pokazuje da se teret sistema sve više prebacuje na budžet, dok realna ekonomija slabi. To dugoročno dovodi u pitanje ne samo penzioni sistem, već i ukupnu fiskalnu stabilnost entiteta i države.