Opozicija u Republici Srpskoj ulazi u ponovljene izbore na 136 biračkih mjesta uz teške optužbe za izborni inženjering, ali i s ambicijom da pokaže političku snagu pred opće izbore 2026. godine. Predsjednik SDS-a Branko Blanuša u razgovoru za Mrežu govori o izbornim uslovima, odnosima u opoziciji, 9. januaru, ekonomiji RS-a i političkoj budućnosti Milorada Dodika, poručujući da su promjene cilj koji se ne smije odlagati.

Govoreći o ponovljenim prijevremenim izborima koji će se održati 8. februara na 136 biračkih mjesta u RS-u, Branko Blanuša tvrdi da opozicija u prvom krugu nije imala realne mehanizme da spriječi manipulacije.

"Politički subjekti koji su imali kandidata mogli su imati samo jednog posmatrača. Imali smo i po jednog člana biračkog odbora, ali u sredinama gdje je organizovan izborni inženjering, posebno u Doboju, Zvorniku i Laktašima, to nije bilo dovoljno", rekao je Blanuša u emisiji "Mreža" Federalne televizije.

Dodaje da su ostali članovi biračkih odbora formalno trebali biti nezavisni, ali da su u praksi bili povezani sa SNSD-om.

"Naš član biračkog odbora nije imao mogućnost da tokom identifikacije birača provjeri da li je osoba koja glasa zaista ona koja se potpisala u birački spisak. U takvim uslovima biračka volja se nije mogla zaštititi."

Izborna trka, Laktaši i odnosi sa Srbijom

Iako iz SNSD-a poručuju da imaju veliku prednost, Blanuša izbjegava precizne prognoze, ali ne skriva optimizam.

"Na početku izbora mnogi su me smatrali potpunim autsajderom. Međutim, pokazalo se da to baš i nije tako. Ja sam optimista i vidjet ćemo na kraju kakav će biti ishod."

Na pitanje gdje bi pobjeda imala poseban simbolički značaj, izdvaja Laktaše.

"Volio bih da ostvarimo dobar rezultat u Laktašima. To se uvijek smatra bastionom SNSD-a i sredinom iz koje je ta stranka izrasla."

Komentarišući susrete zvaničnika SNSD-a sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Blanuša naglašava da SDS zagovara isključivo institucionalne odnose.

"Zalažem se za dobru saradnju institucija Republike Srpske sa institucijama Srbije, u okviru specijalnih i paralelnih veza, ekonomski, kulturno i sportski. Ono što se dešavalo u Trebinju vidim kao dio institucionalne saradnje, a ne ličnih odnosa političara."

Govoreći o obilježavanju 9. januara, Blanuša kaže da taj datum za njega ima historijsko značenje, ali smatra da se pitanje može riješiti u okviru ustavnog poretka.

"Deveti januar je dan kada je 1992. formirana Republika Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Prema mom mišljenju, nijedan drugi dan ne može se obilježavati kao Dan Republike Srpske", rekao je, dodajući da postoji prostor za kompromis.

"Moguće je imati Dan Republike Srpske 9. januara, a da to bude u skladu sa Ustavom BiH. To su stvari koje se mogu riješiti."

Blanuša je objasnio i zašto je napustio ceremoniju otvaranja centralnog spomenika poginulim borcima u Banjoj Luci u trenutku kada se obratio predsjednik SNSD-a.

"Bio sam prisutan gotovo sve vrijeme, ali sam otišao kada je govorio predsjednik SNSD-a. On nema nikakvu institucionalnu funkciju da bi govorio na toj ceremoniji. Ako on govori, onda su trebali govoriti i predsjednici svih drugih stranaka."

Dodik, ekonomija i opozicija pred 2026. godinu

Govoreći o budućnosti SNSD-a, Blanuša smatra da je ta stranka neraskidivo vezana za Milorada Dodika.

"Veza SNSD-a i Dodika je izuzetno jaka. Ako Dodik ode, politička snaga SNSD-a sigurno će biti manja."

Dodaje da su promjene cilj opozicije.

"Naš cilj je da započnu promjene sada, a da do konačne promjene vlasti dođe na općim izborima 2026. godine."

Kada je riječ o stanju u SDS-u, tvrdi da su unutarstranačke tenzije znatno smanjene.

"Imali smo različita mišljenja, ali vanredni izbori su pokazali da, kada su u pitanju važne stvari, SDS zna pokazati jedinstvo. Imao sam punu podršku stranke."

Komentarišući prelaske opozicionih funkcionera između stranaka, upozorava da to slabi opoziciju.

"Ne vidim da jačamo opozicioni blok ako funkcioneri prelaze iz jedne opozicione stranke u drugu. Prije takvih poteza potrebni su razgovori i dogovor lidera."

Posebno je upozorio na teško ekonomsko stanje u Republici Srpskoj.

"Prosječna plata i penzija su vrlo skromne. Sa penzijom od oko 650 maraka teško je živjeti", rekao je, navodeći i podatke o zaduženju.

"Planirano zaduženje je oko 1,7 milijardi maraka, dok na naplatu dolazi oko 1,6 milijardi. To jasno pokazuje koliko je situacija alarmantna."

Govoreći o općim izborima 2026. godine, Blanuša poručuje da opozicija nema alternativu jedinstvu.

"Nemamo drugi izbor. Moramo se dogovoriti oko kandidata za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH."

Kada je riječ o njegovoj kandidaturi, ostaje pri ranijem stavu.

"Imam odluke organa SDS-a i kao legalista ih moram poštovati. Ostajem pri kandidaturi, ali razgovori sa ostalim opozicionim strankama će se voditi."